Aktualnom poreznom reformom uvedena su i nova pravila paušalnog oporezivanja dohotka za obrtnike i poljoprivrednike. Tko sve ima pravo na paušalno oporezivanje i kome se isplati prijeći na jeftiniji i jednostavniji sustav oporezivanja?
Paušalnim oporezivanjem dohotka obrtnicima i vlasnicima
poljoprivrednih gospodarstava znatno se pojednostavljuje
poslovanje. Ako se odluče za takav način plaćanja poreza, ne
trebaju voditi cjelokupno knjigovodstvo već samo knjigu
prometa iz koje je vidljivo koje su račune izdali i kako
su naplaćeni. Na temelju ostvarenih primitaka Porezna uprava
određuje osnovicu i razrezuje poreznu obvezu za cijelu godinu,
istražio je tportal.
Po novim pravilima, znatno više obrtnika i
poljoprivrednika može koristiti ovu mogućnost budući da
je granica ukupnog godišnjeg primitka za paušalno
oporezivanje pomaknuta sa 149.500 na 230.000 kuna.
Dakle, od 1. siječnja 2017. paušalni porez mogu plaćati svi
obrtnici i samostalni poljoprivrednici koji nisu u sustavu PDV-a,
osim onih koji se bave trgovinom i ugostiteljstvom. Iznimno,
dopušteno je paušalno oporezivanje trgovine i ugostiteljstva ako
se upotrebljavaju poljoprivredni proizvodi iz vlastite
proizvodnje.
Kako se utvrđuje visina paušalnog poreza?
Obrtniku koji podnese zahtjev za plaćanjem paušalnog poreza
Porezna uprava donosi rješenje kojim se utvrđuje godišnji
paušalni dohodak i godišnji i mjesečni paušalni porez na dohodak
i prirez ovisno o visini ostvarenih primitaka.
Utvrđeni paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno do
posljednjeg dana svakog tromjesečja.
Ovisno o visini primitaka određena su četiri porezne osnovice, a
porezna obveza određena je kao razlika između osnovice i porezno
priznatih izdataka.
Poreznici priznaju izdatke u visini od 85 posto
primitaka pa su iznosi paušalnog poreza razmjerno niski
u odnosu na druge kategorije poreznih obveznika. Primjerice,
obrtnik koji ostvari promet od 230.000 kuna plaća godišnje 4.140
kuna paušalnog poreza (1.380 kuna po tromjesečju).
Ako obrtnik ostvari veći li manji promet te uđe u viši ili niži
razred oporezivanja, na temelju godišnje prijave utvrđuje se
razlika paušalnog poreza za uplatu ili povrat.
Paušalno oporezivanje za obrtnike i poljoprivrednike povoljnije
je i zato što se plaćaju znatno manji
doprinosi. Dok su obrtnici koji vode poslovne
knjige dužni plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno
osiguranje na osnovicu od 5.030,35 kuna (umnožak prosječne plaće
i koeficijenta 0,65), obrtnici paušalci plaćaju doprinose na
osnovicu od 3.095,60 kuna (umnožak prosječne plaće i koeficijenta
0,4).
Uz pozitivne promjene za male obrtnike paušalce, poreznim
izmjenama uvedena je i jedna restriktivna mjera. U cilju
suzbijanja sive ekonomije uvedena im je obveza
fiskalizacije te su u tom pogledu izjednačeni s
obrtnicima kojima se porez utvrđuje na temelju poslovnih knjiga,
zaključuje tportal.
