Na zagrebačkom odlagalištu Jakuševac leži 13 milijuna tona komunalnog
otpada. Stvoreni plin do prošlog se proljeća rabio za proizvodnju
struje. Sad se besciljno spaljuje jer su dva generatora pokvarena. Za
popravak Holding od Fonda za zaštitu okoliša traži sedam i pol milijuna
kuna poreznih obveznika, piše HRT
Trljali su zagrebački gradski oci i
voditelji gradske tvrtke ZGOS ruke od 2005. zbog mjesečnih prihoda od
350, a poslije i 500 tisuća kuna na mjesec od prodaje struje proizvedene
iz deponijskog plina. No od proljeća prošle godine plin se spaljuje te
je na taj način najmanje 8 milijuna kuna otišlo u zrak, što za ZGOS
nadgleda tvrtka Viadukt. To je 1500 kubika po satu, oko 30 tisuća kubika dnevno se sagorijeva, kaže Ante Karabitić, inženjer iz Viadukta.
Spali se tu mnogo više, čak 50 tisuća kubika plina, tvrdi bivši direktor Čistoće Marko Melčić
– a taj bi plin mogao biti gorivo za 500 ZET-ovih autobusa. On je
pregovarao s bečkim holdingom koji je trebao obnoviti pogone za
deponijski plin i naknadno dodatno uložiti u bioplinaru, što bi smanjilo
količinu otpada koji treba zbrinuti. No tu je ideju, tvrdi Melčić,
odbio direktor ZOGS-a Zlatko Milanović. On ima više
interese. Tim bi se netko trebao pozabaviti – zašto se to popravlja i 10
godina nikad nije popravljeno, smatra bivši direktor Čistoće Marko Melčić.
Nakon
nekoliko propalih natječaja za popravak pogona, jer, kako kažu u
ZGOS-u, na neke nisu pristigle ponude ili su dostavljene bile
neprihvatljive, obećavaju jedan uspješni. Prema riječim direktora
Milanovića, do sada su imali 8 nadmetanja a upravo su jučer završili
deveti i za dva tjedna će se evaluirati ponude i znati kako dalje.
Zašto održavanje otpočetka nije vodio proizvođač opreme, nije se moglo doznati od gradonačelnika Bandića i predsjednika uprave Holdinga Ive Čovića.
Nejasno je i kako ćemo dalje kad se Jakuševec ispuni za koju godinu, a o
tome se brine i Europska unija, koja nam je naredila nacionalno
smanjenje količine odloženog biootpada sa sadašnjih milijun i trideset
tisuća tona na 567 tisuća. Kazne su za to i do 60 tisuća eura, a
ministar po glasnogovornici poručuje da će novima zakonom o otpadu
odrediti tko će ih platiti.
Glavni pregovarač za okoliš Nikola Ružinski
uvjerava da nećemo platiti kazne jer smo pokazali dobru volju time što
smo počeli graditi centre za zbrinjavanje otpada. Hoće li to biti
dovoljno za europske ciljeve u gospodarenju otpadom koji su određeni još
1999. godine?
HRT/eZd
