Hrvatska poljoprivredna proizvodnja nije dostigla razinu otprije dvadeset godina. Suše se pojavljuju sve učestalije posljednjih godina, a Hrvatska nema izgrađene sustave za navodnjavanje i odvodnju
Da su poljoprivrednici dobili poticaje u ožujku, za što su molili ministra Tihomira Jakovinu kako bi proljetnu sjetvu obavili dvadesetak dana ranije, danas bi štete od suše bile barem dvadesetak posto manje, rekao je u emisiji ‘Karte na stol’ Osječke televizije predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Mato Brlošić.
Budući da se s ministrom nisu uspjeli dogovoriti, pomoć su tražili od
premijera Milanovića. Na brojne dopise i pozive na sastanak kako bi mu
ukazali na probleme koji bi se mogli dogoditi u poljoprivredi, nisu
dobili odgovor, prisjeća se Brlošić. No kada su zbog suše, ali i
nepravovremenog reagiranja Vlade problemi eskalirali, premijer i resorni
ministar posjetili su istočnu i zapadnu Slavoniju i seljacima pokazali
razumijevanje za njihove probleme, ali nisu im ponudili pomoć jer u
državnom proračunu za to nema novca. U obilazak slavonskih polja,
međutim, nisu pozvali predsjednika HPK, niti predstavnike županija koje
su nadležne za provedbu projekata navodnjavanja.
Vaučerima se mogla smanjiti šteta
‘Ministru smo predložili da se, ako nema novca, problem može riješiti
vaučerima i vrijednosnim papirima. Kao rok naplate mogao se odrediti,
primjerice, 30. rujna i država bi tada novac isplatila našim
dobavljačima repromaterijala, a mi bismo sjetvu proveli na vrijeme i
imali znatno bolje rezultate i manje štete nego što imamo danas’,
ogorčen je Brlošić koji zaključuje da Vlada ne vodi dovoljnu brigu o
poljoprivredi.
Dolazak premijera Milanovića i ministra Jakovine prije nekoliko dana u Slavoniju pratio je preko televizije.
‘Vidio sam da premijer nije znao odgovoriti na pitanja seljaka, dakle u
Slavoniju je došao nespreman. Njegovi ga savjetnici nisu uputili u to
što je elementarna nepogoda i kakve su njezine posljedice, što ona znači
za selo, ruralna područja i obiteljska gospodarstva. Drago nam je što
su posjetili Slavoniju, ali njihovim izjavama nismo zadovoljni. Ne može
se doći i reći da nemaju novca. Bilo bi mudrije da je premijer pozvao
župane i članove komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda te u
Zagrebu okupio Vladu, svoje savjetnike i druge stručnjake kako bi
izradili model pomoći selu i poljoprivredi’, ustvrdio je Mato Brlošić.
Milijardu godišnje za navodnjavanje!
Predsjednik HPK ocjenjuje katastrofalnim što hrvatska poljoprivredna
proizvodnja nije dostigla razinu otprije dvadeset godina. Suše se
pojavljuju sve učestalije posljednjih godina, a Hrvatska nema izgrađene
sustave za navodnjavanje i odvodnju te obranu od elementarnih nepogoda.
Zbog toga trpe ne samo seljaci, nego i građani koji će zbog slabijeg
uroda poljoprivrednih proizvoda već najesen kupovati skuplju hranu.
Brlošić ističe da poljoprivredna proizvodnja nije jeftina i navodi
primjer Švicarske, gdje po hektaru obradive površine ulažu dvadesetak
tisuća eura, dok se kod nas ulaže manje od tisuću eura. Smatra i da
velike sustave u poljoprivredi mora graditi država, kao što gradi
željezničku i cestovnu infrastrukturu.
‘Daj Bože da smo akumulacijskih jezera izgradili toliko koliko imamo kilometara autocesta. Hrana je strateški proizvod i samo će država koja sama proizvodi vlastitu hranu moći živjeti u blagostanju. Budemo li je morali uvoziti, proći ćemo kao s naftom koju plaćamo sve skuplje.’Brlošić drži da će država morati ulagati više od milijarde kuna godišnje u projekte navodnjavanja, jer 600 milijuna kuna koliko Vlada planira, neće biti dovoljno. Najavljuje i još jednu elementarnu nepogodu o kojoj se još javno ne priča puno – stočarstvo!
‘Iznimno je niska otkupna cijena mlijeka, prasaca, pada cijena
svinjetine… A kada hrana poskupi, meso u pravilu pojeftini. U
nemogućnosti ishrane životinja stočari se odlučuju povećani broj grla
dati na klanje, pa dolazi do pritiska većih količina mesa na tržištu. To
kratkoročno ruši cijenu mesa, ali nakon godinu, dvije u stočarstvu više
nema podmlatka i stočni fond se urušava. Junica koju je seljak danas
prisiljen prodati za 4-5 tisuća kuna, za dvije godine kada možda bude
imao hrane, stajat će 15-ak tisuća kuna’, upozorava predsjednik HPK i
Vladi predlaže da financijskom injekcijom ili osiguranjem dodatnih
količina hrane u robnim zalihama intervenira na tržištu kako bi, bude li
cijena hrane rasla, osigura stočarima hranu po prihvatljivim cijenama.
‘Vlada bi mogla pomoći i time da ljudima omogući isplatu sredstava po
litri ili kilogramu proizvedenog mlijeka, kako bi sami mogli kupiti
hranu. Nama je sada nužan jedan brod soje ili suncokretove sačme, dok se
na svjetskom tržištu još može jeftino kupiti, jer od silaže što su je
ljudi skidali s polja neće biti kruha’.
Bez izvoza nemamo šanse
Brlošić upozorava kako o padu proizvodnje mlijeka govore i statistički
podaci. ‘Tisuće OPG-a prekinuli su s predajom mlijeka otkupljivačima i
taj se trend nastavlja. Moglo bi se dogoditi da će mlijeko proizvoditi
manji broj preostalih farmi, što će biti količinski dostatno možda samo
za potrebe Zagreba. Politika ne bi smjela dozvoliti takav rasplet. Ta
litra mlijeka mogla bi se proizvoditi i s gubitkom, ako ga država bude
pokrivala, jer u toj je proizvodnji zaposleno mnoštvo ljudi, oni kupuju
poljoprivrednu mehanizaciju i troše gorivo, mnogi žive od poljoprivredne
proizvodnje i nisu državi teret. A novca će nam trebati i za uvoz
mlijeka. Mi nemamo šanse ako toliko ne osnažimo našu poljoprivredu da
ona proizvodi i za izvoz, jer jedino nam to jačmi dostatnost i za svoje
potrebe. Zadovoljimo li se time da imamo samo za vlastite potrebe,
unaprijed smo izgubili bitku’, zaključuje Mato Brlošić.
