Kriza sve više stišće diljem Europe i iako
političari obećavaju skoro ‘bolje sutra’, građani na svojim leđima sve
više osjećaju da će se ‘boljeg sutra’ još načekati. Stoga su brojni među
njima da bi preživjeli prisiljeni raditi loše plaćene, pomoćne poslove, prenosi danas.hr
Da su umirovljeni radnici
sve češće prisiljeni raditi već duže je vrijeme poznato. No, priopćenje
njemačke vlade taj je podatak samo potvrdilo. Naime, U odnosu na 2000.
danas čak 60 posto umirovljenika više radi i nakon umirovljenja. Od
ukupno 17 milijuna umirovljenih u toj zemlji čak 761.000 ih se vratilo
na tržište rada.
Rade pretežno skraćeno radno vrijeme i, prema priopćenju, mnogi od njih su stariji od 74 godine. Herbert Buscher s Instituta za gospodarska istraživanja iz Hallea smatra da razlog za to treba tražiti u činjenici da je stanovništvo sve starije i starije. No današnji umirovljenici nisu oni od prije nekoliko desetljeća.
“Današnji 65-togodišnjaci ni izbliza nisu automatski za ‘staro željezo'”, kaže Buscher za Deutsche Welle dodajući kako zbog dobre forme traže ili posao
ili mogućnost dobrovoljnog rada. No, sindikati i socijalne udruge na
ovaj fenomen gledaju drugačije. Velik broj umirovljenika koji rade
pokazuje da mirovine mnogima jednostavno nisu dovoljne za
preživljavanje.
“To je jasan pokazatelj za to da mnogi ne mogu uživati u svojoj zasluženoj mirovini, nego da su prisiljeni obavljati, često vrlo loše plaćene, pomoćne poslove”, kaže Annelie Buntenbach iz uprave krovne udruge sindikata Njemačke DGB.
‘Fakultetski obrazovani ne rade zbog neimaštine’
No, ekonomisti smatraju da je vrlo teško utvrditi pravu materijalnu
situaciju mnogih umirovljenika. Buscher podsjeća da mnogi, uz državnu,
primaju i dodatnu mirovinu od poduzeća u kojem su radili. A mnogu su,
kaže, uplaćivali i u privatna mirovinska osiguranja. K tome postoji i
velika razlika između mirovina na istoku i zapadu zemlje.
No, ni današnji profili poslova više nisu oni od prije kojeg
desetljeća kada se uglavnom tražila fizička izdržljivost. To se posebice
odnosi na tehničke i akademska zanimanja gdje je i najviše radno
aktivnih umirovljenika. Karl Brenke s Njemačkog
instituta za gospodarska istraživanja u Berlinu smatra da je to i jedan
od pokazatelja kako pojačan rad umirovljenika nije prvenstveno plod
materijalnog stanja. “Fakultetski obrazovani umirovljenici zasigurno ne
rade zbog neimaštine”, ističe Brenke.
danas.hr/eZd
