Problem je presporo spajanje potencijalnih korisnika na plinsku mrežu
Plinofikacija Dalmacije teče mnogo sporije
nego što se očekivalo. Lokalne vlasti u Splitu i Šibeniku, primjerice,
ne pokazuju pretjerano veliko zanimanje. Čak se i u Zadru, gdje se
najdalje odmaknulo, stanje sporo mijenja. Proces koji je u zapadnim
europskim zemljama odavno prepoznat i završen – kod nas investitore
tjera u očaj, piše HRT
Godine priprema i zadarska je Maraska postala prvi dalmatinski
gospodarski objekt spojen na plinsku mrežu. Zahvaljujući investiciji
vrijednoj milijun i 700 tisuća kuna, u proizvodnji je ostvarena
30-postotna ušteda i upola je smanjena emisija štetnih plinova.
Naš je izračun da bi se investicija vratila u roku od 3 godine,
nadamo se da će naša potrošnja, samim time i proizvodnja, rasti pa da će
taj period povrata biti čak i kraći, izjavio je direktor Maraske Vandri Montabelo.
Uz Marasku, koja se prije dva tjedna spojila na plinsku mrežu, na
mrežu će se spojiti TKZ u Zadru, OBZ, ŠC na Višnjiku, Falkensteiner,
praonica Turisthotela i niz drugih objekata, ali i 65 kućanstava.
Razlika u cijeni između grijanja na loživo ulje i na plin – drastična
je. No problem je presporo spajanje potencijalnih korisnika na plinsku
mrežu. Prema riječima predsjednika Stručne udruge za plin Miljenka
Šunića sve teča presporo zbog vrlo velikih birokratskih problema oko
natječaja koji se ponavljaju po nekoliko puta pa se gubi vrijeme. Osim
toga, kaže, taj dio zemlje nema tradiciju plinofikacije.
Do sada, prema podacima distributora, još 300 kućanstava i
gospodarskih objekata u Zadru zatražilo je spajanje na plinsku mrežu.
Kažu da im se, unatoč svemu, isplati prekopavati ulicu i radi samo
jednog ili dva korisnika.
U idućih 8-10 godina u Dalmaciji EVN planira na mrežu spojiti između
130 i 150 tisuća korisnika. Naravno, pod uvjetom da iz sadašnje prve,
prebace u šestu brzinu.
HRT/eZd
