U Hrvatskoj boravi visoko izaslanstvo Azerbajdžana.
Zainteresirani su za ulaganja u energetici, turizmu, brodogradnji ali i za suradnju na starteški važnim projektima poput LNG terminala te nastavka izgradnje plinovoda kroz Tursku. Potpisano je nekoliko ugovora o suradnji, a ponude za konkretne projekte trebale bi krenuti kroz nekoliko mjeseci.
LNG terminal i plinovod bile su glavne teme razgovora koje je započeo bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Danas, istim smjerom ide i njegov nasljednik u ministarskoj fotelji – Ivan Vrdoljak.
“Oni će, kao i svi drugi potencijalni partneri, dobiti vrlo otvorenu ponudu o partnerstvu za izgradnju LNG-a. Hoće li oni tu naći svoj interes, uložiti novce i preuzeti rizike zajedno s nama… to će ipak vrijeme pokazati”, kaže Vrdoljak.
Stoji i ponuda za dovršetak izgradnje TAP plinovoda koji kroz Tursku preko Grčke dolazi do Jadrana. “Koji bi dao punu važnost našem plinovodu koji je izgrađen do Splita. Tada bi taj plinovod imao popunjene kapacitete i kroz njega bi se napravio novi dobavni pravac europskom tržištu plina- sa plinom iz Azerbajđana i Kazahstana”, kaže Vrdoljak te dodaje kako je ovo tek početak suradnje koju treba produbiti i s jedne i druge strane.
“Već postoje naše tvrke koje u Azerbajđanu uspješno rade, želimo poboljšati tu suradnju”, zaključuje Vrdoljak.
Potpisani su sporazumi o suradnji na području nekoliko strateški važnih gospodarskih grana, a konkretne bi ponude trebale krenuti kroz nekoliko mjeseci. Azerbajdžan je posebno zainteresiran za ulaganja na području turizma, poljoprivrede, brodogradnje, kulture i znanosti.
“Zainteresirani smo za ulaganja u turstički sektor jer naša ranija istraživanja govore da Hrvatska ima veliki turistički potencijal i pitoresknu prirodu. No, ne smijemo se ograničavati samo na tom polju- tu su i moguće investicije u visoku tehnologiju, brodogradnju, industrijsku proizvodnju, tržište nekretnina ili energetiku”, rekao je predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev.
“Posebno smo istaknuli želju za daljnjim jačanjem gospodarskih odnosa. Prostora za to je mnogo, interes s obje strane je velik i perspektiva daljnjeg našeg razvoja gospodarskih odnosa je zaista dobra”, zaključio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
Azerbajdžan nije zemlja s kojom je Hrvatska u prošlosti surađivala, stoga je potrebno nekoliko krugova razgovora kako bi usuglasile ideje i interesi obje strane, naglašavaju u Vladi.
Uoči dolaska kontroverznog azerbajdžanskog predsjednika Kuća ljudskih prava upozorila je kako je riječ o čovjeku kojem se na teret stavlja gušenje slobode izražavanja, hapšenje novinara i odvjetnika, te su apelirali i na zabrinjavajuće stanje ljudskih prava u toj Kavkaskoj zemlji.
