Javni dug, deficit, rebalans… Svi ti izrazi iz ekonomskih rječnika ušli su u život građana s rastom zaduženosti Hrvatske i često spominjanom frazom ‘fiskalna konsolidacija’.
Od milijarda i milijuna koje se spominju, prosječnom se građaninu zavrti u glavi. Iznosi postaju puno jasniji, a time i strašniji, kada se stave u okvire koje poznajemo s vlastitih bankovnih računa – u tisuće.
Ministar financija Slavko Linić do kraja je tjedna u SAD-u gdje prodaje državne obveznice. Nada se prikupiti oko 8,76 milijardi kuna (milijardu i pol dolara).
U siječnju je radilo, pokazuje statistika, 1.323.729 ljudi pa će Linić jednim potezom svakog od njih zadužiti za 6.617 kuna, što je više od prosječne plaće.
A koliki je ukupni dug države? On pak iznosi 174,16 milijardi kuna. To je 131.567 kuna po svakome tko je zaposlen. Iznos je to koji prosječni građanin zaradi u 23 mjeseca, jer je prosječna plaća oko 5.600 kuna.
Dvije godine rada cijela bi Hrvatska morala uložiti u otplatu duga središnje države, a da pritom ne potroši ni kunu.
Uglavnom, Lijepa Naša više troši nego što privređuje. Najviše novca odlazi na mirovine i plaće zaposlenih u javnom sektoru.
Nijedna od ovih stavki ne može se tako lako srezati, a za svaku nedostaje novca. Za mirovine je lani država isplatila 35,14 milijardi kuna, a za doprinose za mirovine uplaćeno je samo oko 17 milijardi kuna.
Nedostatak od 18 milijardi kuna pokrivamo zaduživanjem. Hrvatska ima 1.211.448 umirovljenika i omjer prema zaposlenima je alarmantnih 1:1,18.
Po umirovljeniku godišnje u proračunu nedostaje 14.858 kuna, ili na mjesečnoj razini 1.238 kuna.
