“Vlada mora biti partner, a ne prepreka privatnim poduzetnicima”. Poručeno je to, između ostalog, na 3. po redu Brown forumu, koji se jučer i danas održao u Zadru.
200-tinjak gospodarskih stručnjaka iz regije i SAD-a raspravljalo je o modelima potpora poduzetništvu koji bi trebali doprinijeti gospodarskom rastu u regiji. Temeljna misao vodilja ovogodišnjeg Foruma bila je povezivanje mladih ljudi poduzetničkog duha s dobrim idejama i zainteresiranih investitora koji bi takve ideje poduprli.
“Velikih investicija u Hrvatsku sve je manje i dok se taj trend ne promijeni trebamo se okrenuti vlastitoj pameti i tu tražiti priliku za gospodarski iskorak”, poručio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.
“S tim uvjetima ćemo se morati okrenuti svojoj pameti, onoj koju imamo. Da bi je mogli afirmirati, potreban nam je kapital. Ovdje se priča kako spajati kapital s idejama i to u onom dijelu gdje je to najosjetljivije, gdje se prodaje pamet. Dakle, šansa za promašaj je vrlo velika, ali ako uspijete, onda ste s vrlo malo kapitala postigli velike rezultate”, rekao je Vidošević.
Iako strani investitori nerijetko spominju Hrvatsku kao državu u koju je zbog spore administracije teško ulagati, veleposlanik SAD-a Kenneth Merten spomenuo je da gospodarstvenici iz njegove države imaju i dosta pozitivnih iskustava.
“Investitori posvuda traže iste stvari – predvidljivost, poštene uvjete tržišnog natjecanja i pristup tržištima, a to je sve ono što Hrvatska može dati. Činjenica je da ljudi ovdje žele raditi s američkim ulagačima, a mi se svi moramo usredotočiti da im to i omogućimo. Općenito govoreći, mislim da se američki ulagači ovdje osjećaju ugodno i dobrodošlo. To je ono najvažnije”, rekao je Merten.
Ključni pokretači rasta su inovacije i poduzetništvo, više puta je istaknuto na Brown forumu, a hrvatskoj Vladi je upućena poruka da se moraju ukloniti sve administrativne prepreke kako bi se potaknuo rad malog i srednjeg poduzetništva. Da je pred Vladom dosta trnovit put svjedoči primjer mladog poduzetnika Martina Birača koji je poslovanje svoje tvrtke prebacio iz Zagreba u daleki – estonski Tallin.
“Prije svega, estonska start-up kultura je deset godina više razvijena. Kada su dečki koji su osnovali Skype, prodali Skype, oni su vratili taj novac u ekosistem. Nisu kupili novu jahtu, nisu se zaposlili u državnoj tvrtci, nisu otišli u politiku, nego su i novac i znanje investirali natrag u svoje gospodarstvo. To je jedna velika razlika koju ja ovdje ne vidim”, rekao je Birač.
