U anketi HOK-a sudjelovalo je 8.728 obrtnika, što čini 10,32 % ukupnog broja obrtnika. Podrška zahtjevima i primjedbama navedenim u anketi ide čak do 98,7 posto!
Prema rezultatima opsežne ankete provedene krajem
travnja među članstvom Hrvatske obrtničke komore (HOK), obrtnici su dali
bezrezervnu podršku zahtjevima i primjedbama HOK-a na prijedloge Zakona o obrtu
i Zakona o PDV-u.
Upravni odbor je na izvanrednoj sjednici održanoj 19.
travnja donio Odluku o provedbi ankete među članstvom, budući da resorno
Ministarstvo poduzetništva i obrta nije prihvatilo objedinjene primjedbe
Hrvatske obrtničke komore, odnosno obrtnika diljem Hrvatske, na prijedlog Zakona
o obrtu, koji su u međuvremenu dostavljeni i svim zastupnicima Hrvatskog
sabora.
Anketa je provedena na području cijele Hrvatske, na
uzorku od 8.728 članova, što čini 10,32 % ukupnog broja obrtnika prema stanju
Obrtnog registra od 31. ožujka 2013. Anketu je provelo 115 udruženja obrtnika
od njih 116 te 20 područnih obrtničkih komora.
Zahtjev da pravne
osobe koje se bave djelatnošću vezanih obrta moraju kao i obrtnici imati
zaposlenu stručno osposobljenu osobu, podržalo je 8.276 obrtnika, odnosno
94,76 %. Drugi zahtjev, koji se odnosi na ukidanje
prijedloga neograničenog obavljanja svih obrtničkih djelatnosti kroz domaću
radinost i sporedno zanimanje, podržao je 8.221 ispitanik, tj.
94,28 %. Treći zahtjev usmjeren na uvođenje odgovornosti obrtnika samo unesenom imovinom u obrt, podržao
je 8.541 obrtnik, što čini 97,78 % ispitanika! Vezano za Zakon o PDV-u, 8.624
obrtnika ili 98,71 % podržava zahtjev da
se zadrži dosadašnji način naplate PDV-a (po naplati računa).
Obrtnici također u velikoj većini, njih 8.544 ili 97,8
% ispitanika, podržava zahtjev da obrtnici
samostalno donose Statut svoje organizacije. Hrvatska obrtnička komora ne
slaže se sa zadiranjem u samostalnost komorskog sustava. “Zalažemo se za
transparentnost poslovanja i ne bježimo od toga. Svjesni smo određenih problema
unutar sustava i stoga HOK već provodi reforme. Donijeli smo novi Pravilnik o
financijsko-materijalnom poslovanju, Pravilnik o osnivanju udruženja obrtnika, pripremaju
se izmjene Statuta, sve u cilju kvalitetnijeg poslovanja u interesu članstva. Sva
financijska izvješća predaju se FINA-i i Ministarstvu financija – Poreznoj
upravi, Državnom zavodu za statistiku i Državnom uredu za reviziju, što znači
da je naše poslovanje transparentno i pod kontrolom države. Zadaća HOK-a je
štititi interese svog članstva i nemamo tendenciju postati državna agencija
koja neće biti u službi zaštite interesa obrtnika”, kaže predsjednik Hrvatske
obrtničke komore Dragutin Ranogajec.
Zahtjev da visinu
komorskog doprinosa određuju obrtnici samostalno odlukama svojih Skupština,
podržalo je 8.508 obrtnika ili 97,48% ispitanika. Ujedno, obrtnici, njih 8.253
ili 94,7 % ispitanika, podržavaju da u ingerenciji
njihovih Skupština i dalje bude izbor predsjednika HOK-a i područnih obrtničkih
komora. Iako je prema rezultatima i kod ova dva zahtjeva dobivena premoćna
podrška ispitanika, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec
ističe kako su ovi zahtjevi manje važni od ostalih te da su spremni prihvatiti
ponuđene prijedloge i ujedno nastojati realizirati ostale zahtjeve. “Ne
protivimo se ograničenju komorskog doprinosa, već strahujemo da time neće biti osigurana
dostatna sredstva za provedbu javnih ovlasti u području strukovnog obrazovanja
kao i za povećanje konkurentnosti hrvatskog obrtništva, što je posebice važno u
trenutku stupanja Hrvatske u EU. Način izbora predsjednika nije nam toliko
bitan, ali sporna nam je cijena izbora i pitamo se tko će to financirati i na
koji način će se budući kandidati predstaviti obrtnicima cijele Hrvatske.”,
zaključuje Ranogajec.
Za razliku od
navedenih rezultata, na pitanje
misle li da Ministarstvo poduzetništva i obrta čini dovoljno za opstanak
hrvatskog obrtništva, podršku Ministarstvu dalo je samo njih 1.009, odnosno
11,55 % ispitanika, što je vrlo zabrinjavajuće. “Vrlo smo iznenađeni tolikim
povećanjem nezadovoljstva članstva prema resornom Ministarstvu u nepunih godinu
i pol rada, tim više jer je osnivanje “svog” ministarstva bio jedan od zahtjeva
obrtnika upućenih budućoj vlasti prije zadnjih parlamentarnih izbora. Stoga
pozivamo Ministarstvo da bude u službi obrtnika, a ne protiv njih”, kaže
Ranogajec.
Zaključno,
7.560 obrtnika ili 86,78 % ispitanika spremno je javnim prosvjedom podržati
zahtjeve HOK-a ukoliko ostali načini pregovaranja neće dati rezultate. “Pozdravljamo tako značajnu podršku vodstvu Hrvatske obrtničke komore i
spremnost obrtnika da, ukoliko je potrebno, i javnim prosvjedom kao krajnjim
rješenjem, ukažu na potrebu stvaranja kvalitetnog zakonskog okvira za
poslovanje obrtnika. Naša zadaća je maksimalno štititi interese svog članstva i
u nastojanju da stvorimo povoljni zakonski okvir za obrtništvo moramo uzeti u
obzir i mogućnost javnog prosvjeda. Ali, ističemo kako smo spremni na dijalog i
ponovo pozivamo Ministarstvo poduzetništva i obrta i ministra Marasa da uvaže
naše stavove te da još jednom saslušaju prijedloge i argumente obrtnika,
odnosno onih koji stvaraju nove vrijednosti i pune državni proračun. Prosvjed
obrtnika bio bi presedan u novijoj hrvatskoj povijesti, budući da bi, umjesto
radnika, prosvjedovali poslodavci”, ističe predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec
te dodaje kako ovim putem poziva sve obrtnike da aktivno sudjeluju u radu
svojih udruženja obrtnika.
