Nakon mjeseci nagađanja, Vlada je smijenila čelnog čovjeka HEP-a Zlatka Koračevića, na čije mjesto dolazi Tomislav Šerić, dosadašnji član Uprave za prijenos i distribuciju. Ministar Ivan Vrdoljak objašnjava – našli smo najbolje rješenje, pred HEP-om su veliki izazovi. A Banski dvori velike nade polažu u lex specialis – zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
Umjesto HNS-ovog Koračevića, oduvijek bliskog Radimiru Čačiću, koji je znao pitati ‘zar se uspješne smjenjuje’, iz redova stranke na čelo HEP-a stiže prijatelj ministra Ivana Vrdoljaka iz studentskih dana Tomislav Šerić. Do sada je bio član Uprave za prijenos i distribuciju. Pred HEP-om su veliki izazovi, kaže Vrdoljak.
“Posebno treba obratiti pažnju na pametna planiranja kapitalnih investicija, spora i pametna planiranja, ali efikasna realizacija tih velikih i manjih investicija. Iz tog razloga smo sada svi zajedno našli najbolje rješenje i ljude koji imaju najveće povjerenje da će upravo ove zadatke ispuniti”
Koračevićev krimen upravo je izostanak realizacije zacrtanih planova. Poseban zakon – o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika trebao bi bolje definirati uvjete za investitore. Zakon predviđa osnivanje nove agencije i trgovačkog društva za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina. U fokusu je prvenstveno plin iz Jadrana. U SAD-u je, podsjetimo, potvrđen interes EXXON-a, no, Banski dvori napominju – ‘svi su dobrodošli, favoriziranih nema, očekujemo veliki interes za naftna polja’
“Ovim zakonom se uređuje područje koje nam daje šansu da po najvišim poslovnim, tehnološkim i ekološkim standardima iskoristimo bogatstvo koje imamo, a sve u interesu osiguranja sigurne i što jeftinije opskrbe energentima. Zakon ide u dva čitanja”, naglasio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
“Znači konačnu odluku o koncesijama donosi Vlada”, zaključio je premijer Zoran Milanović i dobio potvrdu ministra Vrdoljaka.
Visoki izvor iz Vlade očekuje da država uprihodi nekoliko stotina milijuna dolara samo u fazi istraživanja. Od transporta dvije milijarde kuna mogao bi zarađivati Plinacro. Državama regije isporučivali bismo plin i ne bi ovisile samo o plinu iz Rusije, a strane kompanije mogle bi probuditi uspavanu INA-u koja, sasvim je izgledno, dobiva konkurenciju. A hoće li još jedna Strategija probuditi poduzetništvo i dovesti na ga na europske razine? Vlada je usvojila Strategiju razvoja do 2020. godine. Ciljevi jasni – poboljšati ekonomsku uspješnost inovacijama i rastom izvoza, unaprijediti poslovno okruženje uklanjanjem administrativnih barijera i poboljšati pristup financiranju malih poduzeća, pobrojao je, uz ostalo, ministar Gordan Maras, a nadovezao se premijer – ” ključni problem u Europi je cijena novca, a ona ovisi o povjerenju”, kaže Milanović.
“I u EU među bogatim članicama, do jučer naoko jednakima, te su razlike po nekoliko postotnih poena a to je oceanska dubina u biznisu. Moramo vidjeti što možemo napraviti preko HBOR-a i instrumenata koji su nam na raspolaganju, ali ključni problem je povjerenje, dakle procjena rizičnosti, a tu je uloga Vlade i politike nemjerljiva”, zaključio je premijer.
