Očekuje se nastavak rasta loših kredita i u 2014.,
zaključak je okruglog stola Banke i korporativno restrukturiranje koji
je danas organizirao magazin Banka.
Slaven Ćurić iz Deloittea u uvodnoj prezentaciji
naglasio je kako udjel loših kredita u državama poput Češke i Slovačke
počinje padati, ali da prognoze za Hrvatsku nisu dobre.
‘Pretpostavke, koje potvrđuje i MMF-ova studija, kažu da će loši krediti
dalje rasti i kako ne treba očekivati da će iduće godine doći do
smanjenja njihova udjela’, rekao je Ćurić. Postupak predstečajnih
nagodbi trebao bi značajno povećati naplatu loših plasmana, ali za
konačne zaključke, kako je rekao, ipak će trebati više vremena.
Viceguverner HNB-a Damir Odak istaknuo je važnost
kvalitetne regulative pomoću koje se treba ubrzati restrukturiranje
financijski slabih poduzeća i time izbjeći stečajeve ili barem smanjiti
štetu. Založio se za stroža knjigovodstvena pravila pomoću kojih bi se
potaknulo restrukturiranje financijski slabih tvrtki. Naglasio je i kako
Hrvatska nije u situaciji poput Slovenije ili Mađarske da mora
povlačenjem plasmana održavati adekvatnost kapitala.
‘U Hrvatskoj je situacija u bankarskom sektoru dobra, ali problem su
očekivanja za buduće razdoblje, a tu smo prilični pesimisti na što
regulator nikako ne može utjecati’, objasnio je Odak.
Bernard Jakelić iz HUP-a rekao je kako se 37 posto
loših kredita odnosi na građevinski sektor i prateću industriju te
pozvao državu da pokrene investicijski ciklus i završi restrukturiranje
javnih poduzeća.
Vesna Ciganek Vuković, članica Uprave Raiffeisen banke, kazala
je da s obzirom na petu godinu krize sve važne tvrtke u Hrvatskoj već
provode restrukturiranje pokušavajući prilagoditi kompanije postojećim
uvjetima poslovanja na tržištu.
Velimir Šonje iz Arhivanalitike, naglasio je kako Hrvatskoj nedostaju fondovi koji bi otkupili loše kredite
i kasnije znali upravljati njima. Istaknuo je kako se pojavljuju prvi
impulsi mogućeg izlaska iz krize i da je ključno pitanje kako ih
zadržati i razviti.
Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta
ustvrdio je da se lošim kreditima plaća statičnost hrvatske ekonomije
koja traje već dvadeset godina.
‘Bezidejne banke slijedile su bezidejnost države. Model rasta bio je
zasnovan na potrošnji i građevinskom sektoru. I sada smo tu gdje jesmo’.
