Tajnica iz Zagreba Ksenija
Kalenik ima 49 godina. Svaki dan će ustajati i odlaziti na posao još
idućih 16 godina. U zasluženu mirovinu, prema sadašnjim pravilima,
odlazi sa 65 godina – točno 2029. Prođe li, međutim, Vladin prijedlog o
povećanju dobne granice za umirovljenje žena i muškaraca na 67 godina,
Ksenija bi trebala raditi dvije godine dulje i u mirovinu otići 2031. To
joj se ne sviđa jer je počela raditi već sa 19 godina. No u Hrvatskoj
tek rijetki dočekaju odlazak u punu starosnu mirovinu. Imamo čak 120.000
prijevremenih mirovina, dok je u punu starosnu mirovinu sa 65 godina
života i 42 godine staža otišlo svega 15 posto hrvatskih umirovljenika.
U punu starosnu mirovinu otišlo tek 15 posto umirovljenika
Za isplatu mirovina mjesečno treba osigurati oko tri milijarde kuna,
dakle preko 36 milijardi kuna godišnje, pri čemu se iz doprinosa u prvi
stup prikupi svega 40 posto, a ostatak se mora pokriti iz drugih
proračunskih izvora. Sustav opterećuje veliki broj invalidskih mirovina i
praksa preranog odlaska u mirovinu. Tako je čak 120.000 prijevremenih
mirovina, dok je u punu starosnu mirovinu sa 65 godina života i 42
godine staža otišlo svega 15 posto hrvatskih umirovljenika. Taj je
prosjek u EU oko 60 posto.
‘Voljela bih ranije otići u mirovinu i uživati u njoj. Uostalom, raditi
sam počela sa 19 godina i dulje od mnogih drugih uplaćivala u mirovinski
fond, pa sam valjda i zaslužila otići u mirovinu ranije od onih koji su
počeli raditi deset godina nakon mene’, kaže Ksenija za Jutarnji list.
Ta bi joj se želja ipak mogla ispuniti, budući da je počela raditi vrlo
rano, sa svega 19 godina. Naime, uz prijedlog o povećanju dobne granice
za umirovljenje na 67 godina, predložena je i ideja da se puna starosna
mirovina omogući svima koji su odradili puni staž od 40 godina, bez
obzira na životnu dob. Štoviše, to znači da bi Ksenija mogla u mirovinu i
ranije nego sada – sa svega 60 godina života, odnosno točno u trenutku
kad premaši 41 godinu radnog staža.
U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava već su najavili povećanje dobne granice za umirovljenje i žena i muškaraca na 67 godina kao gotovu stvar. Za sada ostaje još pitanje modela kako i u kojem roku će to učiniti.
Od 2010. godine po tri mjeseca godišnje podiže se dob za umirovljenje
žena. Cilj je da 2030. godine žene kao i muškarci u starosnu mirovinu
mogu sa 65 godina života. U Ministarstvu tvrde da im upravo taj proces
komplicira planirano podizanje dobne granice za mirovinu na 67 godina pa
su skloniji opciji da se u nove izmjene krene tek 2030. godine. Za
konačnu odluku ključna je javna rasprava i mišljenje stručnjaka.
Na primjer, ako ste rođeni 1964. godine prema sadašnjem sustavu u
mirovinu ćete 2029. godine u dobi od 64 godine i devet mjeseci.
Istovremeno s povećanjem dobne granice za odlazak žena u mirovinu
počinje podizanje dobne granice za muškarce i žene na 67 godina. To
znači da se pet mjeseci ubrzava tempo za podizanje dobne granice za
odlazak žena u mirovinu. U tom bi slučaju 2031. godine mogli u starosnu
mirovinu samo oni koji napune 67 godina života, dakle rođeni 1964.
godine.
Tek nakon što završi prijelazno razdoblje za odlazak žena u mirovinu,
počinje podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu muškaraca i žena
sa 65 na 67 godina. U Ministarstvu predlažu podizanje dobne granice za
tri mjeseca godišnje pa bi se prijelazno razdoblje završilo u osam
godina. Hrvati bi po toj opciji išli u mirovinu sa 67 godina 2038.
Više pročitajte ovdje.
