Obrtništvo danas proživljava
najtežu krizu u svojoj povijesti, a prijedlog novog Zakona o obrtu, koji
Ministarstvo poduzetništva i obrta upućuje u drugo čitanje u saborsku
proceduru, tu će krizu još produbiti i gurnuti obrtništvo u sigurnu
propast, kazao je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke
komore na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu, piše Poslovni
dnevnik.
Dodaje da novi prijedlog Zakona, koji je u drugom čitanju u Saboru, ne
rješava se nijedno od ključnih pitanja za preživljavanje obrtništva u
krizi. Jedna od ključnih stavki novog zakona je da se ukida obvezno članstvo u HOK-u, a što vodstvo obrtničke komore smatra udarom na sve obrtnike.
U nepune dvije godine mandata Ministarstva poduzetništva i obrta, kaže Ranogajec, broj obrta smanjio se za više od 4000.
Povećan je broj insolventnih obrtnika za preko 3000, a iznos njihovih
potraživanja za 1,6 milijardi kuna. ‘Sjetimo se ambiciozno najavljenih
13.000 novih obrta i 50.000 novih radnih mjesta, što nam je ministarstvo
poručivalo krajem siječnja 2012. godine’ ističe predsjednik HOK-a.
Obrtnici se žale da ih nitko nije konzultirao oko izrade nove pravne
regulative. ‘Ministarstvo bježi od stvarnih problema obrtništva jer za
njih nema rješenja i ne želi poslušati glas obrtnika. Obrtnici su
inicirali izmjene Zakona o obrtu, kako bi izjednačili
prava obrtnika s drugim poduzetnicima u ovim kriznim vremenima kada se
obrtnicima blokira i otima cjelokupna imovina, a ne samo vrijednosti
unesene u obrt i stvorene za vrijeme poslovanja. Obrtnici zbog blokada i
ovrha ostaju bez djedovine. Razgovarali smo proljetos s članstvom i
uoči prvog čitanja u Hrvatskom saboru dobili 90 posto
podrške za sve podnesene amandmane na tadašnji prijedlog Zakona o obrtu,
kako bi izmjene uistinu odrazile stvarne potrebe obrtnika. Istodobno,
samo je jedan od deset ispitanih obrtnika smatrao da ministarstvo
poduzetništva i obrta čini dovoljno za opstanak hrvatskog obrtništva. I
što u takvoj situaciji u međuvremenu radi ministarstvo? Odbijaju sve
naše prijedloge, nemaju vizije, rezultata i rješenja jer ne pričaju s
obrtnicima o njihovim stvarnim problemima i odjednom otvaraju pitanje
obveznog članstva, prikazujući to kao spasonosni recept za sve boljke
hrvatskog obrtništva’, kazao je Ranogajec.
U HOK-u se pitaju i kome je u interesu ukinuti jaku komoru koja ne
egzistira na jaslama proračuna, koja štiti interese obrtnika i na ovaj
način pretvoriti je u udrugu koja nema nikakvog utjecaja u dijalogu s
vlašću?
‘Ako je tako, hoće li se ukinuti i druge komore koje imaju obvezno
članstvo (HGK, liječnička, odvjetnička ili inženjerska komora…), a
koje su uspostavljene da bi postojao red u određenim strukama i kako bi
radile u interesu te iste struke’, pita se Ranogajec.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
