Raspravu oko prisilne naplate čak i
najmanjih poreznih dugovanja, ministar financija Slavko Linić nazvao je
najlupljom koju je ikad čuo. U intervjuu Media servisu pojasnio je krvnu
sliku hrvatskih financija i najavio nova rezanja i zaduživanja kako
bismo održali glavu iznad vode.
“To je najveća glupost i najluplja rasprava koju slušam u zadnjih
nekoliko dana”, tako je ministar Linić u razgovoru za Media servis
komentirao najnoviju akciju porezne uprave i kritike koje su se javile.
“Dali smo im tri reprograma, niz mogućnosti dogovora, otpis ako plate
odjednom, predstečajne nagodbe i sada je gotovo“, poručio je Linić
naljutivši se na prijedlog Obrtničke komore da limit za ovrhu bude dug
od 30 tisuća, ne 3 tisuće kuna.
“Ma ljudi, mislim stvarno… Je l’ shvaćate kakve mi polemike vodimo?
Da se ne mora platiti 30 tisuća kuna poreza? Tko je lud u ovoj državi?
Ja zaista imam posla sa sve više luđaka. To nisu normalni razgovori.
Mogli su ugovoriti otplatu kredita, ali reći da ne naplatimo 30 tisuća
kuna? Ja zbilja ne mogu k sebi doći, ne mogu k sebi doći”, ponavljao je
Linić podsjetivši da je i obrtnicima bila ponuđena predstečajna nagodba,
baš kao i velikim poduzećima i odbacivši kritike da ‘velikima’ oprašta
milijune, a ‘male’ ostavlja bez posla.
“Da, njima opraštamo ogromne dugove, a ovima opraštamo znatno manje,
po iznosima za poreznu upravu. Ali za njih? To su ogromni dugovi. Svi su
u istom košu, svi su s istim pravima u Hrvatskoj”, zaključio je Linić
raspravu.
Ekonomska logika Slavka Linića vrlo je jasna – mora se rezati jer
nema prihoda, između ostalog uskoro i poticaje na stambenu štednju.
“Stambene štedionice nemaju svrhu, ne grade se stanovi, oni koji štede
podižu štednju i kamatu, dobivaju poticaje od države, a ne grade
stanove, ne kupuju stanove i nema efekta. Imamo mi i posebne porezne
olakšice za područja od posebnog državnog interesa”, nabraja Linić.
“Čujte, Dubrovnik je unutra, Konavle su unutra. Znači, gradovi i
općine koji ogromne novce zarađuju, njihovi građani imaju poticaje. To
je staro, zastarjelo, život je to promijenio i mi to sada mijenjamo.
Novac spaljivati nećemo zato što netko prijeti i netko tko će osjeća
pogođenim, ne prihvaća promjenu sustava”, najavljuje Linić. Stambenim
štedionicama poručuje:
“Vrlo jednostavno, neka počnu graditi stanove, štednju pretvarati u
novi stambeni prostor, neka nađu modele – možda se predomislimo. Ali do
tada, financirati štednju da bi netko imao veću kamatu na štednju to
nek’ zaborave!”
I dok se na prihodovnoj strani čeka zamah investicija, prve novosti
oko prodaje Croatia osiguranja i HPB-a čut će se za desetak dana, kada
će Vlada objaviti koji su subjekti prošli u ‘drugi krug’. No, sav taj
novac neće ni izbliza biti dovoljan da se proračun regenerira.
Linić je demantirao da u listopadu putuje u SAD po novo zaduženje.
“Idem na godišnju skupštinu Svjetske banke i MMF-a, a zaduženje neću
tražiti prije studenoga”, kaže Linić i procjenjuje da će kamata biti
veća od 6 posto. Dugove moramo pokriti i to je sva filozofija, ponavlja
ministar financija koji eksploziju deficita ovako objašnjava.
“Eksplozija je uvijek posljedica podmetnute tempirane naprave. Kada
promatramo hrvatsko gospodarstvo, to je peta godina bez rasta, a
istovremeno imamo dva velika troška na koja nismo mogli utjecati: ulazak
u Europsku uniju 4,7 milijardi i 2, 5 milijarde kamata jer neprekidno
rastu krediti”, tako Linić analizira situaciju u kojoj smo se našli.
Smatra da su zakazale državne investicije jer projekti nisu bili
pripremljeni pa sad gubimo vrijeme na papire. “Fiskalne smjernice, po
kojima će rasti međustopa PDV-a, ne znače nužno poskupljenja”, naljutio
se Linić.
“Uvijek se kod nas krivo tumači pa svi govore da će rasti cijene.
Laž. Ne mora biti veća cijena. Svi oni koji su radili na međustopu, mogu
smanjiti svoje dohotke, platiti veću obvezu i ne dirati cijene. I neće
biti, budite uvjereni, neće biti dizanja cijena. Zaboravljamo da dolazi
konkurentna ponuda izvana” uvjerava Linić i obećava da plaće i mirovine
neće dirati, iako je perspektiva još uvijek ovakva:
“Nema božićnica, nema regresa, nema rasta plaća, redefinirat ćemo
izdatke za prijevoz”, sve u cilju štednje i krpanja proračunske rupe, u
koju će uskoro, prema proceduri nadzora prekomjernog deficita zaviriti i
Europska komisija.
