Otkrivamo kolike su sada plaće najuspješnijih menadžera te kako nejednakost prihoda utječe na društvenu stabilnost
U Švicarskoj se 24. studenog održava referendum o ograničavanju menadžerskih plaća, koje ne bi po prijedlogu o kojem će odlučiti građani smjele biti veće od 12 puta u odnosu na najlošije plaćenog zaposlenika firme.
Otkrivamo kolike su sada plaće najuspješnijih menadžera te kako nejednakost prihoda utječe na društvenu stabilnost.
Nejednakost u prihodima jedna je od tema koje su ušle u žarište javne
pozornosti u nekoliko proteklih godina, zahvaljujući velikoj
financijskoj krizi koja je 2008. eksplodirala na Wall Streetu, a kasnije
dugogodišnjoj krizi eurozone te, naravno, pojavi aktivističkog pokreta
Occupy, koji je upozoravao na sve više siromašnih i sve veći socijalni
jaz. Javnost je ostala šokirana spoznajom da su njujorški bankari imali
ogromne plaće i bonuse koji se mjere u stotinama milijuna, iako su
doveli svjetsku ekonomiju na rub popasti, te se od tada sve više ističe
porast menadžerskih primanja u odnosu na ona radnička, što je trend koji
je primjetan od osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Ipak, jedna od prvih konkretnih političkih reakcija na javnu raspravu o
podijeli svijeta na 99 posto siromašnih i 1 posto bogatih, došla je tek
sada, a to je švicarski referendum o ograničavanju plaća menadžera u
odnosu na njihove radnike. Sutra će se, naime, u jednoj od najbogatijih
država svijeta glasovati o tome da plaća menadžera ne smije biti više od
12 puta veća u odnosu na njegova najslabije plaćenog zaposlenika.
Organizacija Mladi socijalisti je pokrenula ovu temu i sakupila potrebne
potpise, a mediji podsjećaju da je to drugi put u ovoj godini da
Švicarci glasuju o plaćanju menadžera, s obzirom na to da su se već
izjasnili protiv velikih bonusa. Mladi socijalisti ističu kako nije
normalno da, primjerice, direktor banke Credit Suisse zarađuje 820 puta
više od običnih bankovnih službenika i zaposlenika. Vrijedi obratiti
pažnju i na to da se Švicarci na svojim referendumima bave ekonomskim i
socijalnim temama, a činjenica da neki švicarski poslovnjaci dobivaju
‘bogataške plaće’, kako su pisali tamošnji mediji, mnogima nije po
volji.
Brojke zapravo govore same za sebe. Šef farmaceutske kompanije
Joseph Jimenez Novartis zarađuje godišnje skoro 16 milijuna švicarskih
franaka, tj. stotinjak milijuna kuna, dok njegovi najslabije plaćeni
radnici godišnje odnose 59 tisuća franaka, tj. 350 tisuća kuna. Ukratko,
Jimenez zarađuje 266 puta više od svojeg najlošije plaćenog radnika.
Glavni menadžer Nestlea Paul Bulcke godišnje prima plaću od 10,5
milijuna franaka (oko 60 milijuna kuna), a njegov najslabije plaćen
radnik godišnje dobije tek 52 tisuće franaka (312 tisuća kuna), što je
razlika od 206 puta.
Zato bi odluka švicarskih građana na sutrašnjem referendumu mogla imati
dalekosežne društvene i ekonomske posljedice, pa ne čudi kako su se i
menadžeri dali u akciju, izjavljujući u medijima kako bi ograničavanje
njihovih plaća ekonomski naštetilo Švicarskoj.
