Vlada je odbila u bescjenje prodati Hrvatsku poštansku banku i predstavila još jedan investicijski plan koji je nasmijao oporbu, a ministar financija Slavko Linić zaprijetio novim kontrolama i porezima.
Hrvatska poštanska banka do daljnjeg ostaje u državnim rukama. Jedina pristigla obvezujuća ponuda, ona Erste Banke, vrijedna 103,3 milijuna eura, Vladu nije zadovoljila.
“Pokazuje se točnom ona iz početnice političke ekonomije odnosno iz ekonomije: da stvar vrijedi onoliko koliko je netko spreman platiti. Ako prodavatelja zadovoljava onda je to to. Nas ne zadovoljava, prema tome nećemo ništa prodati”, ocijenio je premijer Zoran Milanović ponudu koja je u konačnici mogla biti i niža, jer je Erste Banka od države tražila da joj jamči kako će nadoknaditi eventualne gubitke, primjerice zbog sudskih tužbi.
“Za naš proračun manje novaca, ali u bescjenje ne prodajemo”, rezolutan je ministar financija Slavko Linić, uvjeren da je prekomjerni proračunski deficit po nalogu Europske komisije moguće smanjiti i bez rezanja plaća i mirovina, reorganizacijom i kontrolom: “Sve će to dati određene uštede u masi ali neće značiti smanjene plaća.”
Bitka se vodi i na polju investicija, a planova ne manjka. Najnoviji Vladin plan predviđa 73 milijarde kuna investicija u idućoj godini.
“Sve to mora dovesti do intenzivnijeg dotoka kapitala u hrvatsko gospodarstvo. Ja želim vjerovati u to, borimo se za to”, optimističan je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić, no HDZ-ov Domagoj Ivan Milošević nije ga shvatio ozbiljno: “Pozitivno (smijeh). Vlada svakih šest mjeseci mijenja strategiju koju nema, evidentno. Prvo su javne, pa su privatne, pa su javne.”
Ovoga puta investicije su i javne i privatne i javno privatne. Iz državnog proračuna uložilo bi se 7,2 milijarde kuna, dok se od javnih tvrtki očekuje 13,7 milijardi kuna investicija, u željezničku i cestovnu infrastrukturu, vodoopskrbni sustav, termoelektrane i hidroelektrane. U pripremi su i javno-privatna partnerstva, no najveća očekivanja stavljenja su pred privatnike koji bi trebali uložiti 52 milijarde kuna.
Ministar Linić, međutim, smatra kako je država previše dala gospodarstvu, izgubila dio prihoda, pa najavljuje kako će razmotriti ukidanje porezne olakšice koju poduzetnici imaju na reinvestiranu dobit: “To je ono što ja smatram da smo reinvestiranu dobit dali i za onaj dio koji govori da se mogu zadržati obrtna sredstva i očito da ako netko previše zadržava obrtna sredstva da opet nemamo investicije.”
No, privatne ulagače država će poticati uklanjanjem barijera i parafiskalnih nameta, ali i nastavkom privatizacije. Neuspio pokušaj prodaje HPB-a nije ih pokolebao. Monetizacija autocesta se nastavlja, kao i prodaja HŽ Carga i Croatia osiguranja i Croatia Airlinesa, a slijedeći na redu su turističko poduzeće Club Adriatic, Narodne novine i kutinska Petrokemija.
