Dok se državni proračun suočava sa 15 milijardi kuna minusa unatoč rebalansu kroz koji su prihodi povećani za gotovo šest milijarda kuna, korisnici tog istog proračuna na svojim računima imaju milijarde kuna neutrošenih sredstva.
U Ministarstvu financija zbrajaju se depoziti što ih njihovi korisnici, makar nisu uključeni u državni proračun drže na svojim računima i već sada računica je, tvrde naši izvori, pokazala da je riječ o milijardama kuna. Već ranije izašli su podaci o tome da sveučilišta i veleučilišta koja godišnje od države dobiju tri milijarde kuna na računima imaju 1,6 milijarda kuna. Pokušaj ministra financija Slavka Linića da se taj iznos »provede« kroz riznicu propao je jer su ga među ostalima srušile i njegove kolege u Vladi, makar je Linić tvrdio da namjera nije bila uzeti sveučilištima taj novac, nego pratiti njegovu potrošnju.
Financijska izvješća što su ih predale udruge, i to samo njih nešto više pod deset tisuća od ukupno 50 tisuća, pokazala su da i udruge na svojim računima drže »štednju« od gotovo pola milijarde kuna.
Suludo je da oni koji se brinu za ljude i projekte za koje se država nedovoljno brine, ili nema dovoljno novca, sredstva koja dobiju bilo donacijom bili iz državnog proračuna drže oročena. To znači da smo mi zemlja bez problema. Najluđe u svemu je to što je dio tog novca na štednji udrugama dala država koja se bori s minusima i zadužuje uz viske kamate da bi ispunila i tu svoju obvezu, kaže naš sugovornik. Iako ne želi govoriti o imenima udruga tvrdi da ima udruga koje cijelu godinu ni kunu nisu potrošili na projekte nego novac drže na računu.
Viška novca imaju i pojedini državni instituti kojih ima 27, no iznosi nisu tako veliki kao kod udruga,m ali je riječ o desecima milijuna kuna. Iako ne dobivaju direktno novac iz državnog proračuna, brojna vijeća, tvrtke i zavodi, koje imaju javne ovlasti pa naplaćuju naknade građanima i gospodarstvu jer dijele različite dozvole i licence. Na kraju 2012. godine na računima takvih ustanova država je također pronašla ukupno do milijardu kuna viška, a na najavu da bi mogla povući taj novac ili smanjiti naknade na osnovu kojih skupljuju prihode, reakcija je bila trošenje novca na opremanje prostora, mobitele, kompjutore, automobile, te isticanje toga da Europska unija zahtijeva da budu neovisni o izvršnoj vlasti. Na računima takvih ustanova i danas se nalaze ukupno stotine milijuna kuna i država ih neće povlačiti u proračun, ali naši izvori napominju da je to prostor za smanjenje parafisklanih nameta gospodarstvu.
Novi list
