Prema presudi iz Strasbourga, Slovenija sada mora pripremiti mehanizam za isplatu odšteta i uloga starim štedišama izvan Slovenije
Stari štediše Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj morat će
čekati više godina da dođu do svojih uloga i nakon što je Europski sud
za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu u srijedu konačno presudio da je
Slovenija odgovorna za povrat njihovih deviznih depozita i da to nije
sukcesijsko pitanje, navode u četvrtak slovenski mediji.
Slovenija u tzv. sukcesijskom fondu, koji je stvoren kao rezerva
za takva potraživanja, ima 80 milijuna eura, dok glavnica dugova
Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH s 1991. godinom iznosi 250 milijuna,
a zajedno sa kamatama 500 milijuna eura pa presuda donosi velik
financijski udarac za Sloveniju, navodi ljubljansko “Delo”.
Pripremanje mehanizma za isplatu
Prema presudi iz Strasbourga, Slovenija sada mora pripremiti
mehanizam za isplatu odšteta i uloga starim štedišama izvan Slovenije,
na isti način na koji je 90-ih godina isplatila slovenske devizne
štediše, te ga predstaviti tajništvu Vijeća Europe koje će nadzirati
izvršenje presude, a to će trajati najmanje godinu dana, navodi vodeći
slovenski list.
Tek nakon toga uslijedilo bi prihvaćanje odgovarajućeg zakona o
isplati u slovenskom parlamentu, a šest do sedam godina realan je rok u
kojemu bi onda štediše mogli biti u cijelosti namireni, navodi “Delo”.
Ako se u mehanizmu za štediše iz Hrvatske i BiH primijeni model
kojim su isplaćeni slovenski štediše, to bi značilo da bi najprije bili
isplaćeni štediše s manjim potraživanjima do 500 eura, dok bi ostali
bili isplaćeni u pet godina, u deset obročnih tranši.
Prema tom scenariju, svi štediše bili bi isplaćeni preko
slovenskih banaka, a proces isplate trajao bi približno šest do sedam
godina, navodi list.
Ne žele govoriti o konkretnim brojkama
Ljubljanski “Dnevnik” navodi da će presuda slovenski državni
proračun idućih godina opteretiti s više stotina milijuna eura, ali da u
slovenskoj vladi ne žele govoriti o konkretnim brojkama dok ne prouče
presudu, tim prije što presuda nije neposredno izvršna, a osim toga se u
njoj ne navodi kakve će biti zatezne kamate na stare depozite koji su u
Ljubljanskoj banci već više od dvadeset godina.
List navodi da će Slovenija morati Vijeću Europe predstaviti
akcijski plan za implementaciju presude, nakon čega će odbor ministara
Vijeća Europe od Slovenije moći zatražiti i dopune. Tek nakon toga
uslijedit će poseban zakon u kojem će biti određen konačni rok za
ispunjenje svih opravdanih zahtjeva štediša, navodi list, te dodaje da
će njime biti određen i rok u kojemu štediše moraju dostaviti svoje
zahtjeve. Među ostalim, tražit će se dokumenti o identitetu i originalne
knjižice Ljubljanske banke, što bi mogao biti problem kod štediša iz
Bosne i Hercegovine, piše list.
“Dnevnik” navodi da jučerašnja presuda iz Strasbourga otvara
“Pandorinu kutiju” neriješenih sukcesijskih problema budući da slovenski
dužnosnici i dalje vjeruju kako je problem Ljubjanske banke zapravo u
biti sukcesijsko pitanje.
Korektno i stručno
“Slovenija je po tom pitanju djelovala korektno i stručno. Raspad
države je tako poseban događaj da ga je nemoguće tumačiti samo s vidika
građansko-pravnih odnosa”, rekao je za “Dnevnik” Mitja Gaspari koji je u
vrijeme prebacivanja aktive “stare” Ljubljanske banke na Novu
Ljubljansku banku (NLB) bio ministar financija, te dodao da su i
podružnice Ljubljanske banke u bivšim jugoslavenskim republikama imale
svoju imovinu i potraživanja, ali da se “sada o tome ne govori”.
“Dnevnik” navodi da bi i sama Slovenija mogla pokrenuti postupak
pred sudom u Strasbourgu oko potraživanja nekadašnje Ljubljanske banke
Zagreb jer su neki sudski postupci njenih tužbi o tom pitanju u
Hrvatskoj prošli sve sudske instance, pa i ustavni sud.
Nekadašnji slovenski predstavnik za pitanja sukcesije Rudi
Gabrovec rekao je za “Dnevnik” da je pitanje štediša Ljubljanske banke
Sarajevo posebno problematično jer je ta banka bila jedno vrijeme
nacionalizirana.
“Podružnica Ljubljanske banke u Sarajevu je 1993. bila
nacionalizirana i iz nje je nestalo mnogo sredstava. BiH je unatoč tome s
njome poslovala i 9 godina iz nje izvlačila dobit”, kazao je Gabrovec.
