Zamjenik ministra financija Igor Rađenović izjavio je u petak
na saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku, kojem je
predstavio državni proračun za iduću godinu, da Hrvatska svaki dan za
kamate isplaćuje 30 milijuna kuna.
“Svaki dan to isplaćuje, i
na Božić i na Badnjak”, rekao je Rađenović navodeći da su prihodi
proračuna za 2015. planirani na razini od 106,4 milijardi kuna, a
rashodi 118,9 milijardi kuna, pa je manjak 12,5 milijardi kuna, odnosno
3,8 posto BDP-a.
Od tih 12,5 milijardi kuna kamate iznose 10,7 milijardi. “Kamate
su mač koji nam je stalno nad glavom”, naglasio je Rađenović. Proračun
je temeljen na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 posto, dok se za
2016. predviđa rast od 1,3 posto, a za 2017. od 1,5 posto.
U pogledu zdravstva najveća je promjena izlazak HZZO-a iz
državne riznice, Zavod postaje izvanproračunski fond čiji su prihodi i
rashodi planirani na razini od 22 milijarde kuna, rekao je zamjenik
ravnateljice HZZO-a Davor Katavić.
Koje su prednosti izdvajanja HZZO-a iz riznice nije jasno HDZ-ovu Željku Reineru.
Problem je, kaže, što riznica nema dovoljno novca da podmiri ono
što treba dati zdravstvu. Ostat će “golih” 22 milijarde kuna, a to nije
dovoljno za zdravstvo, HZZO će se naći na “brisanom prostoru”, predviđa
Reiner.
Zanima ga i kako će se tehnički riješiti financiranje deset najvećih bolnica koje se uključuju u državni proračun.
HDSSB-ova Boru Grubišića zanima kako će se ostvariti planirani
prihodi, kad se kod doprinosa svake godine bilježi manjak, te kako će se
izdvajanje HZZO-a odraziti na materijalni status liječnika.
Nastavit će se pritisak na liječnike jer “korisnicima se svašta obećava”, uvjeren je Stjepan Milinković (HDZ).
Na nesrazmjer prava i mogućnosti pacijenata i liječnika
upozorava i vanjski član Odbora, predsjednik Hrvatske liječničke komore
Hrvoje Minigo koji tvrdi da zbog toga doktori imaju sve više problema s
nasiljem. “Zaštitite zdravstvene radnike”, pozvao je Minigo.
Zamjenik ravnateljice HZZO-a Davor Katavić odgovara da će se
prihodi pokrivati iz nekoliko izvora – doprinosa za zdravstveno
osiguranje (18 milijardi), pomoći iz državnoga proračuna (2,4
milijarde), te prihoda koji se ostvaruju po posebnim propisima, odnosno
od dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Kod rashoda, kaže Katavić, poanta je zaustaviti stalne sanacije
koje su posljedica netočnog planiranja zdravstvenih troškova. Uvjeren je
da će se tekući rashodi moći pokrivati.
