Negdje oko 30 posto hrvatske ekonomije je siva ekonomija,
poručio je u ponedjeljak ministar rada i mirovinskog sustava Mirando
Mrsić, koji je u Slavonskom brodu sudjelovao na sjednici Gospodarsko
socijalnog vijeća (GSV) Brodsko-posavske županije i predstavio rezultate
poduzetih mjera u sklopu programa “2014 – godina borbe protiv rada na
crno”.
“Na ovom području imamo uspjeha. Promijenjen je Zakon o
mirovinskom osiguranju, prema kojem radnici ne mogu početi raditi prije
nego budu prijavljeni Zavodu za mirovinsko osiguranje. S druge strane
objavili smo listu poslodavaca koji ne isplaćuju plaće. U tijeku su
izmjene zakona koje bi išle za tim da rad u Hrvatskoj postane
jeftiniji”, rekao je Mrsić.
Nužnim je ocijenio podizanje svijesti o štetnosti rada na crno
za radnike i poslodavce koji uredno podmiruju svoje obaveze. “Mislim da
još imamo posla, s tim ciljem je i današnji posjet Brodsko-posavskoj
županiji i GSV-u. Negdje oko 30 posto hrvatske ekonomije je siva
ekonomija, a to nije samo rad na crno, već i neisplata plaća i
neevidentiranje prekovremenog rada”, istaknuo je.
Iznio je podatke po kojima u EU siva ekonomija čini oko 18 posto
gospodarskih aktivnosti, dok je Hrvatska nakon Bugarske druga na listi
po visini udjela sive ekonomije u nacionalnom gospodarstvu.
Na štetan utjecaj rada na crno upozorili su i iz županijske
Obrtničke komore. “Postoji više načina kako se može boriti protiv rada
na crno. Jedan od njih je i stimuliranje poduzetnika koji uredno
podmiruju svoje obaveze”, kazao je Zvonimir Ćirić, predsjednik Obrtničke
komore Brodsko-posavske županije.
Tijekom rasprave, članovi županijskog GSV-a iz redova
poslodavaca istaknuli su kako nemaju ništa protiv “represivnih” mjera
koje provodi Mrsićevo ministarstvo. Međutim, podsjećaju kako u sadašnjoj
borbi protiv rada na crno stradavaju najviše oni koji uglavnom posluju
legalno, jer inspekcije obilaze samo registrirane poslodavce, dok oni
koji rade mimo svih pravila ostaju neokrznuti.
Prema mišljenju poslodavaca, takav rad na crno trebalo bi
suzbiti proširenim ovlastima inspektora rada na način da mogu
kontrolirati i objekte u kojima službeno nisu registrirani poslovni
subjekti, a u njima se ipak odvija rad na crno.
