U zimskim prognozama za svjetsko gospodarstvo, objavljenim u utorak, SB
je prognozirao da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 0,5 posto,
u odnosu na 1,2 posto, prognoziranih u lipnju prošle godine.
Ta je
prognoza pomaknuta za 2016. godinu za koju su prethodno prognozirali
1,8-postotni rast. Za 2017. u SB-u predviđaju rast aktivnosti u
hrvatskom gospodarstvu za 1,5 posto.
Svjetska banka objavljuje prognoze
za svjetsko gospodarstvo, s posebnim naglaskom na zemlje u razvoju, dva
puta godišnje, u siječnju i u lipnju, prenosi tpotal.hr
Hrvatska bilanca plaćanja po tekućem računu iskazana udjelom u BDP-u
trebala bi u ovoj godini iskazati višak od 1,3 posto, čime je SB snizio
lipanjsku prognozu za 0,7 postotnog boda. U 2016. višak bi se trebao
smanjiti na 1,2 posto, u odnosu na 1,8 posto prognoziranih u lipanjskom
izvješću.
U 2017. višak bi prema procjenama SB-a trebao kliznuti na samo 0,5 posto
BDP-a. Svjetska banka objavila je prognoze za Hrvatsku u skupini
tranzicijskih europskih zemalja s visokim dohotkom koja još obuhvaća
Češku, Slovačku, Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku i Rusku Federaciju a
objavljena je u sklopu prognoza za skupinu gospodarstava u razvoju u
široj regiji Europe i središnje Azije.
U SB-u očekuju da će ta regija u cjelini u ovoj godini ostvariti rast od
tri posto, koji bi iduće godine trebao ubrzati na 3,6 posto, te na
četiri posto u 2017. Upozoravaju pritom na velike razlike među zemljama,
izdvajajući prognoziranu recesiju u Rusiji. S druge bi strane postupni
oporavak eurozone trebao poduprijeti rast u Turskoj i u zemljama u
razvoju u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući Albaniju, Bosnu i
Hercegovinu, Bugarsku, Gruziju, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru,
Rumunjsku, Srbiju, Zajednicu Nezavisnih Država (ZND) i Armeniju.
Ukupno bi zemlje u razvoju trebale ove godine u prosjeku zabilježiti
4,8-postotni rast, koji bi u 2016. trebao ubrzati na 5,3 posto, te na
5,4 posto u 2017. Za svjetsko gospodarstvo u cjelini banka prognozira
rast od tri posto u ovoj godini, te od 3,3 posto u 2016. U 2017. trebao
bi neznatno usporiti, na 3,2 posto.
Oporavak je neravnomjeran, konstatiraju u SB-u, ukazujući na sve brži
rast u američkom i britanskom gospodarstvu, obilježen oporavkom tržišta
rada i nastavljenom iznimno blagom monetarnom politikom. S druge pak
strane gospodarske aktivnosti u eurozoni i Japanu neprekidno posrću,
pritisnute nasljeđem financijske krize. Pritom u SB-u upozoravaju da bi
produljeno razdoblje stagnacije odnosno deflacije u eurozoni ili Japanu
moglo zakočiti i svjetski gospodarski rast.
Kao jedan od rizika po svjetski gospodarski rast izdvajaju i mogući
pritisak niskih cijena nafte na bilance zemalja-proizvođača dok bi
zemlje-potrošači mogle od njega imati koristi. ‘Niže cijene nafte
rezultirat će značajnim pomacima realnog dohotka iz zemalja u razvoju
izvoznica nafte u zemlje u razvoju-uvoznice nafte’, procjenjuje direktor
odjela za razvojne prognoze Ayhan Kose.
