Cijene nafte proteklih šest mjeseci neprestano
padaju i prema mišljenju analitičara taj trend nastavit će se i dalje.
Razlozi za to naočigled su tipično ekonomski- ponuda je veća od
potražnje, no u pozadini, moguće, kriju se geopolitički razlozi.
Istražili smo koji.
Zemlje OPEC-a nastavljaju proizvodnju nafte po ranije utvrđenim
kvotama ili čak većim, a uvoz nafte u SAD je smanjen. Istovremeno,
potražnja za naftom pada i zbog krize u Europi te sporijeg gospodarskog
oporavka u europskim zemljama i u Aziji.
Nakon šest mjeseci uzastopnog
pada cijena, barel nafte danas jer na razini 40 posto vrijednosti koju
je imao sredinom prošle godine. Cijene padaju uslijed velike ponude i
male potražnje, no u pozadini ekonomskih nagađa se o geopolitičkim
razlozima..
– Uvijek u nafti postoje geopolitički razlozi, ali to se najčešće
otkrije nakon tridesetak godina kada se počnu otvarati arhive tajnih
dokumenata, vjerojatno će se i sada slično dogoditi, kaže profesor na
rudarsko-naftno-geološkom fakultetu Igor Dekanić.
– Sličan pad cijena
nafte zabilježen je 1986. godine. Nakon toga slomljena je moć OPEC-a i
nekoliko godina kasnije krahirao je Sovjetski savez, podsjeća profesor
na rudarsko-naftno-geološkom fakultetu Igor Dekanić. I danas je najveći
gubitnik Rusija..
– Ukoliko cijene nafte ostanu na razini 45 dolara, Rusija će početi
gubiti po stotinjak milijardi kuna godišnje u prihodu u odnosu na to da
su cijene ostale na sto dolara, rekao je Dekanić. – Gubitnici su i drugi
veliki izvoznici poput Venezuele i Irana čija gospodarstva ovise o tom
novcu, dok će Saudijska Arabija prebroditi krizu, kaže Dekanić.
– Saudijska Arabija to može izdržati zbog svojih ranijih akumuliranih
financijskih viškova i prisutstva na tržištu kapitala, tako da ona može
izdržati i godinu dana niskih cijena, s time da bi u tih godinu dana
mnogi koji su danas konkurenti u pogledu kao proizvođači morali izaći s
tržišta. Iz toga se možda može zaključiti iz kojih je geopolitičkih
ciljeva započela ta igra tržišta ponude i potražnje. Cijene će padati još godinu
dana, rekao je Dekanić.
– Kad bi se situacija mogla promijeniti, onoga časa kad uvjetno rečeno
ta nafta prođe kroz gospodarstvo uvoznika i kada se odvije nekoliko
proizvodnih ciklusa, drugim riječima kada se kroz preradu, prodaju,
tržište, izvoz industrijskih proizvoda potakne razvoj uvoznika i kada
počne intenziviji gospodarski rast u Europi koji će zahtijevati veću
potrošnju, rekao je Dekanić.
Na hrvatsko gospodarstvo pad cijena nafte
neće imati veći utjecaj, kaže ekonomist Ljubo Jurčić.
– Čitava energetika u ukupnoj hrvatskoj proizvodnji sudjeluje ispod 5
posto, možda 3 do 4. U tome nafta sudjeluje s jednom polovicom tako da je
to vizalno dobro, pad cijena nafte, ali što se tiče hrvatskog
gospodarstva to neće imati nikakav pozitivan efekt, osim što će tu i
tamo nekom pojedincu smanjiti troškove, rekao je Jurčić.
