U akcijskom planu koji je
predala Vijeću Europe Slovenija je ponovila da će poštovati presudu
Europskog suda za ljudska prava i do 16. srpnja prihvatiti sve
potrebne mjere za isplatu stare devizne štednje Ljubljanske banke, ali
bi sama isplata mogla početi tek iduće godine, pri čemu će štediše
morati proći postupak verifikacije, navode u srijedu slovenski
mediji.
Operativni zakon koji bi omogućio vraćanje štednih uloga
Ljubljanske banke Zagreb i Ljubljanske banke Sarajevo vlada Mire Cerara
namjerava prihvatiti do kraja ožujka, a najviše problema očekuje u
procesu “verifikacije” tko na isplatu ima pravo, a tko ne, navodi
ljubljansko “Delo”.
U slovenskom ministarstvu financija najviše problema očekuju pri
evidentiranju štediša Ljubljanske banke Sarajevo, navodeći da je ona
nakon raspada bivše SFRJ bila “nacionalizirana”, da neki BiH štediše
više ni nemaju štedne knjižice, te da su neki, možda i 15 posto njih,
svoje uloge u banci koristili u procesu privatizacije, time bili
kompenzirani, pa sada od Slovenije nemaju pravo na povratak štednje.
U akcijskom planu koji je dostavila u Strasbourg Ljubljana je
navela da se može očekivati oko 300.000 zahtjeva i da će to za Sloveniju
postupak njihove provjere biti znatan kadrovski i financijski zalogaj.
Sama isplata ne bi počela ove nego tek iduće godine i potrajala
bi više godina, uz isplatu u ratama, pri čemu bi najprije bili podmireni
štediše s najmanjim ulozima.
U dokumentu kojim je Vijeće Europe upoznala s time što je do
sada napravila na provedbi presude Europskog suda za ljudska prava i što
su njeni slijedeći koraci, Slovenija je obećala da s provedbom presude
neće odugovlačiti.
Slovenija je u akcijskom planu na koji Vijeće Europe može
uložiti primjedbe i zatražiti dodatne konzultacije također istakla da
“financijski teret” koji joj je određen presudom nije u skladu sa
“načelom pravedne razdiobe” obveza bivših jugoslavenskih republika.
Time se sugerira da bi preuzete obveze glede štediša Sloveniji
trebalo kompenzirati drugim aranžmanima pri podjeli imovine nekadašnje
SFRJ i da Ljubljana ostaje pri stajalištu da je stara devizna štednja u
načelu “sukcesijsko” pitanje.
Visinu stare devizne štednje u podružnicama LB-a u Zagrebu i
Sarajevu Slovenija procjenjuje na 257 milijuna eura. Pri tome, Slovenija
je navela da će visinu kamata odrediti radna grupa ministarstva
financija, “uvažavajući sve relevatne pravne i druge okolnosti slučaja”.
No, štediše ne mogu računati na 6 posto kamata jer u Ljubljani navode
da je u presudi Europskog suda za ljudska prava pogrešno interpretiran
slovenski zakon o kamatama jer je ta kamatna stopa važila u poslovima
između države i banaka, a ne u poslovanju s građanstvom.
