Hrvatski premijer Zoran Milanović
najavio je u srijedu u Saboru da je blizu trenutak kada će Hrvatska
početi ostvarivati dugoročan i stabilan rast.
Podnoseći izvješće o sastancima Europskog vijeća u prošloj
godini, na što ga zakon obvezuje jednom godišnje, Milanović je, među
ostalim, govorio i o fiskalnoj politici.
Rekao je kako su rezovi u proračunskoj potrošnji nužni i mogući,
kao i obuzdavanje zaduživanja radi pokrivanja proračunskog manjka, ali
da je to prilično uzaludan posao ukoliko se ne ostvaruje povećanje BDP-a
i ukoliko se ne otvaraju nova radna mjesta.
“Svi su napokon shvatili da
je fiskalna odgovornost potrebna, ali da to naprosto nije dovoljan
preduvjet za kreiranje novih radnih mjesta i za ekonomski rast”.
“Još uvijek nismo izišli iz recesije jer su preteški utezi kraha
građevinskog sektora i pada osobne potrošnje, ali vrlo je blizu moment
kada ćemo početi bilježiti pozitivne stope rasta BDP-a i to će,
uvjeravam vas, biti dugoročno stabilan i kontinuiran rast, a ne balon
koji se morao preko noći ispuhati sa tisućama i tisućama ljudi koji se
nisu oporavili i koji još uvijek ne mogu trošiti”, naglasio je.
Naglasio je da neki bitni podaci “govore u prilog njegovu racionalnom optimizmu”.
Naveo je da je hrvatski izvoz u prvih 10 mjeseci prošle godine
rastao je za oko devet posto.
Izrazio je očekivanje da će pozitivan
utjecaj na daljnji rast hrvatskog izvoza imati odluka Europske središnje
banke da u idućih godinu i pol kupi obveznice zemalja eurozone za više
od tisuću milijardi eura po minimalnim stopama prijenosa.
Milanović je uvjeren da će korekcija poreznih razreda kojom su
od siječnja povećane plaće za nekoliko stotina tisuća ljudi potaknuti i
ubrzati osobne potrošnje te da će tome doprinijeti i otpis dugova do
najviše 35 tisuća kuna, koji će oko 60 tisuća ljudi konačno izvući iz
financijske blokade.
Projekti i fondovi
Milanović je izvješću naglasio kako Hrvatska Europskoj
komisiji predala više od 70 projekata među kojima su najkrupniji oni
infrastrukturni, energetski, poput izgradnje LNG-terminala na otoku
Krku, trećeg bloka Termoelektrane Plomin i više velikih hidroenergetskih
sustava.
“S priličnom sigurnošću mogu kazati da je LNG-terminal na Krku
prepoznat kao projekt visokog stupnja važnosti za europsku energetsku
sigurnost odnosno za manju ranjivost jednog dijela Europske unije kada
je posrijedi opskrba ključnim energentima”.
Ti projekti uz uključenje u projekt Jonsko-jadranskog plinovoda
Hrvatskoj će osigurati jeftinije energente za građane i industriju što
je dodatni poticaj industrijskom rastu i zapošljavanju.
Premijer je kratko iznio podatke o tome koliko je Hrvatska dosad
imala koristi od europskih fondova, naglasivši pritom da se beneficije i
mogućnosti koje pruža članstvo ne iscrpljuju na novcu iz fondova.
Hrvatskoj je u pretpristupnim i strukturnim fondovima EU za
financijsko razdoblje 2007.-2013. bilo na raspolaganju milijardu i 270
milijuna eura. Do danas je ugovoreno dobivanje 970 milijuna eura, što je
iskoristivost od 75 posto ugovorenih poslova. Od tih ugovorenih 970
milijuna eura dosad je isplaćeno 487 milijuna eura.
Ukupna procijenjena vrijednost pojedinačnih projekata koji su
ugovoreni ili su pred ugovaranjem u okviru operativnih programa za
razdoblje 2007.-2013. iznosi oko 350 milijuna eura. To su projekti
sustava vodoopskrbe i odvodnje u Osijeku, Poreču, Čakovcu i Vukovaru,
izgradnja mosta Čiovo, razvoja Dubrovačke zračne luke i drugi.
U 2014. godini Hrvatska je uplatila u proračun Unije 460
milijuna eura, a putem različitih programa i fondova isplaćeno nam je
548 milijuna eura, rekao je Milanović. U financijskom razdoblju
2014.-2020. Hrvatskoj je na raspolaganju 10 milijardi i 675 milijuna
eura, što je otprilike dvije trećine hrvatskog državnog proračuna,
naglasio je premijer.
“Duboko sam uvjeren da smo uspjeli razviti i osposobiti
administrativni aparat za puno iskorištavanje europskog novca koji nam
je dodijeljen”, rekao je Milanović dodajući da su već raspisani
natječaji za neke od većih projekata unutar operativnog programa
konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014.-2020.
