Poučena primjerom iz Hrvatske,
slovenska vlada proučava mogućnost otpisa dugova najsiromašnijima, ali
nije vjerojatno da će taj model prihvatiti jer ga odbija većina
stranaka u parlamentu.
“Čini mi se da je potez na
koji se odlučila hrvatska vlada dobra praksa, pa provjeravamo bi li to
bilo moguće provesti u Sloveniji, ali je Slovenija u drukčijoj
situaciji”, kazala je u utorak ministrica rada i socijalnih pitanja Anja
Kopač Mrak. Ona je u ponedjeljak u Opatiji o hrvatskim iskustvima s
oprostom dugova razgovarala s hrvatskom kolegicom Milankom Opačić, ali
je u Ljubljani ocijenila da je upitno bi li se takav dogovor u Sloveniji
mogao postići.
Prijedlog o oprostu dospjelih dugova najsiromašnijim Slovencima
uputila je u raspravu u parlament oporbena stranka Udružena ljevica
(ZL), ali je ostala bez potpore velike većine drugih stranaka, pa je
prijedlog odbijen.
Stranka koja zastupa načela “demokratskog
socijalizma” svoj je prijedlog obrazložila krilaticom “dokapitalizirali
smo banke, sada dokapitalizirajmo i ljude”.
Udružena lista kaže da je
vlada već pomogla milijardama eura bankarskom sustavu da ne bi propao, a
sada da bi se trebala posvetiti i problemima siromašnog stanovništva.
Prijedlog zakona o oprostu odbila je velika većina najvećih
stranaka, oa i one vladajuće. Kao razlog takvog stajališta navodili su
da Slovenija već ima zakon o osobnom stečaju onih koji ne mogu platiti
svoje dugove, iako priznaju da su problemi siromašnih vrlo ozbiljni.
Po podacima humanitarnih organizacija, lani je u Sloveniji osobni
stečaj proglasilo oko 4000 pojedinaca s poreznim dugom, postoji 21.000
domaćinstava odnosno obitelji u kojima su oba roditelja nezaposlena. Uz
to, više od 124.000 ljudi u državi je bez posla, a po službenim podacima
15 posto djece živi u obiteljima koje su pale ispod statističke granice
siromaštva.
