Od ulaska Hrvatske u Europsku
uniju, 923 liječnika zatražila su dokumentaciju za rad u inozemstvu,
dok ih je istodobno svega 135 iskazalo interes za dolazak, najviše
liječnika iz susjednih zemalja koji imaju hrvatsko državljanstvo,
doznaje se u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK).
Najčešće odlaze
anesteziolozi, radiolozi, kirurzi i ginekolozi, prosječne dobi 39
godina, a potvrde za rad u inozemstvu podjednako traže i liječnici i
liječnice.
Šezdeset posto njih su bolnički doktori, a svega 11 posto
liječnici obiteljske medicine i hitne službe, koji se manje odlučuju za
odlazak.
No, Hrvatsku napuštaju i nezaposleni liječnici i oni bez
specijalizacije, navode iz Komore, upitani za trendove, na koje se
proteklih dana zabrinuto osvrnula I saborska oporba.
Liječnici iz Hrvatske ne mogu dobiti dozvolu za rad u inozemstvu
bez potvrda strukovne komore, no u njoj ne raspolažu podacima koliko
je točno liječnika konačno i dalo otkaz te otišlo iz Hrvatske.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Hrvoje Minigo
upozorava da bi se Hrvatska uskoro mogla suočiti s ozbiljnim problemom
nedostatka doktora medicine i zdravstvenih radnika.
“Nadamo se da to neće dovesti do kolapsa zdravstvenog sustava,
ali može ugroziti dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite te
pogoršati stanje s listama čekanja”, upozorava dr. Minigo.
Najviše dolaze liječnici bez specijalizacije, iz Srbije i BiH
Nedostatak zdravstvenog kadra ne može riješiti “inozemna radna
snaga” jer je interes liječnika iz drugih zemalja za dolazak na rad u
Hrvatsku puno je manji, pa je, po podatcima Komore, od ulaska u EU, tek
135 liječnika zatražilo priznavanje inozemne stručne kvalifikacije.
Među njima je više od 60 posto hrvatskih državljana koji su se
školovali u Bosni i Hercegovini i Srbiji. U većini slučajeva za dolazak
su zainteresirani liječnici koji još nisu stekli specijalizaciju.
Državljana EU izuzetno je malo.
U Komori to objašnjavaju složenim postupkom priznavanja stručnih
kvalifikacija stečenih u trećim zemljama, zbog čega nas, kažu, velik
broj liječnika zaobilazi i odlazi na rad u druge zemlje članice EU.
Dr. Minigo za strukovni kolektivni ugovor
Predsjednik Hrvatske liječničke komore smatra da je sadašnje
trendove uzrokovalo nezadovoljstvo liječnika položajem u sustavu, ali I
činjenica da godinama bezuspješno pokušavaju dobiti strukovni
kolektivni ugovor.
“U posljednjih deset godina dva su puta štrajkali za bolje
uvjete rada i adekvatnu plaću. Iako su svjesni da u vrijeme recesije
moraju dijeliti sudbinu svojih sugrađana, doktori prema sebi očekuju
bolji odnos”, kaže dr. Minigo.
A promjene bi, smatra, mogli donijeti bolji uvjeti rada, lakše
dobivanje specijalizacija, kvalitetno osiguranje od profesionalne
odgovornosti, te omogućavanje dodatne zarade radom u svojoj ustanovi ili
kod drugog poslodavca. Kolektivno pregovanje mora biti strukovno,
poručuje predsjednik Komore.
Podsjeća također da je saborski Odbor za zdravstvo nedavno
istaknuo potrebu “preispitivanja nekih elemenata pravilnika o
pripravničkom stažu, te primjerenije vrednovanje obrazovanja i rada
zdravstvenih djelatnika uz stvaranje uvjeta za njihov ostanak u
Hrvatskoj”.
