Kosturi iz ormara, bilo kao posljedica
sumnjivih kreditnih praksi ili naprosto pogrešnih procjena, sve su teži
uteg kapitalu niza banaka.
Osim državnog HPB-a, izlaz u Državnoj agenciji za osiguranje štednih
uloga i sanaciju banaka vide i neki od financijski iscrpljenih vlasnika
privatnih banaka od kojih se posljednjih godina opetovano traže nove
financijske injekcije.
HPB je zbog gotovo 930 milijuna kuna rezervacija
za kredite od prije pet i više godina objavio 630 milijuna kuna gubitka u
2014. i nužna mu je hitna dokapitalizacija države da se odlijepi sa
stope adekvatnosti kapitala od 6,7 posto i vrati iznad graničnih deset
posto, piše Poslovni.hr
Opravdanje za potporu
No, sakupljanje desetina pa i stotina milijuna kuna koji su se donedavno
rješavali kroz nekoliko telefonskih poziva (tada državnom) Croatia
osiguranju ili Fondu za razgradnju nuklearnog otpada, danas zahtjeva
detaljan plan restrukturiranja. Na njemu se u HPB-u radi već neko
vrijeme i trebao bi ugledati svjetlo dana do sredine godine, što je
‘time out’ u kojem je HNB je odlučio ‘zažmiriti’ nepoštivanje
regulative. Istom scenariju nadaju se i Jadranskoj banci koja je, unatoč
prošlogodišnja dva kruga uplata kapitala od 60 milijuna kuna, na stopi
od oko 10 posto adekvatnosti dok regulator od njih očekuje 15,5 posto.
Neslužbeno se u bankarskim krugovima može čuti da je izaslanstvo
šibenske banke već odradilo sastanak u DAB-u te da ozbiljno računaju na
državnu pomoć premda u Agenciji navodno ne dijele taj entuzijazam, no
susret službeno nije bila spremna potvrditi nijedna strana. Premda je
riječ o privatnoj banci, zakon i pravila EU dozvoljavaju DAB-u
financijsku injekciju u vidu državne potpore, no temelju za to je
detaljni plan restrukturiranja koji prethodno mora odobriti Europska
komisija.
Reputacijski rizik
“Intervencija DAB-a je zakonski moguća za bilo koju kreditnu instituciju
ako podnese zahtjev u skladu sa svim elementima bankarskih propisa i
dobije odobrenje od Europske komisije da se radi o dozvoljenoj državnoj
potpori. Eventualni interes Jadranske banke moći ćemo komentirati tek
ako i kada banka podnese zahtjev DAB-u”, kratko su prokomentirali iz
Agencije.
Minuciozan plan mora opravdati dodjelu potpore, koja može dosegnuti
najviše polovicu iznosa osiguranih depozita, kao mjeru opstanka pa
intervencija ne smije biti iskorištena za povećanje tržišnog udjela ili
strateško stjecanje prednosti nad konkurencijom. Plan je mjera za
sprečavanje scenarija isplate osigurane štednje, no nakon zelenog
svjetla Bruxellesa krajnju riječ dokapitalizaciji daju DAB i HNB. Budući
da je to krajnji izlaz koji banci predstavlja reputacijski rizik, na
vlasnicima je procjena da li im je jefitnije obratiti se državi ili ipak
pronaći nove ulagače.
