Oličenje kvalitetnog turističkog proizvoda

Najesen izmjene Prostornog plana NP Brijuni

Izmjene i dopune Prostornog plana
Nacionalnog parka Brijuni očekuje se najesen, kada će biti poznati
konačni sadržaji i kapaciteti onoga što će se tamo graditi, a
vrijednost investicije je najmanje milijardu kuna, istaknuto je u
četvrtak u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode na press briefingu o
statusu projekta Brijuni.

Voditelj projekta
“Brijuni” Ivan Bušurelo ispred Ministarstva je podsjetio da je projekt
pokrenut odlukom Vlade, koja je iskazala interes da se Brijuni dovedu u
stanje u kakvom su bili u razdoblju prije dva rata – oličenje
kvalitetnog turističkog proizvoda.

Istaknuo je da neće biti nekakvih
senzacionalnih promjena u smislu statusa Brijuna, već se oni “vraćaju na
matricu u turističkoj ponudi koju su nekada imali kao elitni turizam”.

Što se tiče samog nacionalnog parka, rekao je kako se otvara mogućnost
da se kroz izmjene i dopune prostornog plana kvalitetnije lociraju zone
predviđene za potrebe nacionalnog parka, pa i proširenje djelatnosti s
novim proizvodima i ponudama. U tom smislu je najavio obnovu golf
terena, koji na Brijunima ima svoju povijesnu vrijednost.

“Bitno je da konačno definirano kako i što s Brijunima. To je
jedan zamašnjak koji je sada nepovratno pokrenut i mi ćemo napraviti
jedan okvir u kojem će se taj potencijalni investitor kretati. Definirat
će se, odnosno razdvojiti komercijalne djelatnosti i core business
samog nacionalnog parka, tako da će se zaposleni u nacionalnom parku
moći više posvetiti svojoj osnovnoj djelatnosti”, istaknuo je voditelj
projekta.

Pomoćnik ministra turizma Robert Pende istaknuo je kako ukupna
investicija zasigurno neće biti manja od milijardu kuna.

“Ukoliko
izmjena prostornog plana bude dozvoljavala i povećavanje kapaciteta, za
što ima naznaka, onda će naravno i investicija biti veća”, poručio je.
Dodao je kako je dosta nezahvalno špekulirati oko iznosa vrijednosti
investicije, jer ona nije samo ono što će se ulagati u infrastrukturu i u
komercijalne objekte, već se to odnosi i na koncesije, plaćanje
određenih koncesijskih naknada.

Upitan gdje se zapelo u tom projektu, s obzirom da je ministar
turizma Darko Lorencin lani u siječnju rekao da bi natječajna procedura
trebala biti dovršena u jesen 2014., Pende je odgovorio kako se radi o
jednom značajnom području gdje se u zadnjih 30-ak godina jako malo
vodilo računa o tome da se urede knjige po pitanju vlasništva.

“Ništa se bitno nije mijenjalo i nije se radilo da se dobije
jedan proizvod koji će biti puno kvalitetniji od onoga što mi danas
imamo. Dakle, to zahtijeva određene procedure. Da smo se pridržavali
postojećeg prostornog plana i postojećih okvira moglo je biti po ovome
što je rekao ministar. Međutim, konzultanti i rad u posljednjih par
mjeseci ukazao je da trebamo napraviti dodatne preduvjete, a to je da
izradimo izmjene i dopune prostornog plana, da definiramo granice
pomorskog dobra, možda na nekakav drukčiji način nego što se to mislilo
prije. Onda, u tom slučaju, to će zahtijevati određeno vrijeme”,
pojasnio je Pende.

Podsjetio je da procedura izmjena prostornog plana za nacionalne
parkove ide u Sabor, što je dodatna dimenzija koja zahtjeva određeno
vrijeme.

Istaknuo je kako se već na temelju konzervatorskih studija rade
izmjene prostornog plana, te će se nastojati da se taj tehnički dio
“priče” odradi što prije.

Konzultant za projekt Brijuni Branko Bogunović (Horwath i
Horwath Consulting) istaknuo je kako je poanta da kapital dođe, a nije
poanta odakle je došao. “Gotovo je skoro i povoljnije da na neki način
dođe iz vana. No, u stvarnosti poanta je samo da se proizvod koji se
traži na Brijunima vrlo detaljno definira. Mislim da se kroz ovaj
koncept dat u prvoj fazi, kroz njegovu harmonizaciju sa svim relevantnim
dionicima i naručiteljem to vrlo jasno definiralo. Riječ je o visokom
iznosu investicije, minimalno će biti po našem sadašnjem sudu milijardu
kuna. No, treba pričekati izmjene i dopune prostornog plana da se to
točno može detektirati, odnosno sadržaji koji se imaju graditi”, rekao
je.

Istaknuo je kako misli da u Hrvatskoj ima tvrtki koje imaju
takav investicijski potencijal, ali ih nema veliki broj, a hoće li one
biti zainteresirane i konačno u budućem natječaju pobijediti, to ostaje
vidjeti.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest