Istraživanja
pokazuju da svaki treći potrošač kupuje preparate za zdravlje bez da se
prethodno konzultira s liječnikom. Premda je prodavanje takvih proizvoda na
razini Europske unije regulirano Uredbom o prehrambenim i zdravstvenim
tvrdnjama koje se navode na hrani te Direktivom o nepoštenim trgovačkim
praksama, sumnjivi proizvodi su na tržištu EU prisutniji nego ikad.
“Dok
pretražujemo Internet, gledamo televiziju, hodamo trgovačkim centrom, ma na
vlastitom kućnom pragu nas bombardiraju kojekakvim kvazi-ljekovitim pripravcima
i napravama koje imaju čudesan učinak na naš organizam, ali nemaju znanstveno
uporište “, kaže Borzan.
Zasipaju
nas oglasima poput: krema za povećanje grudi, čajeva za mršavljenje, tableta
koje razgrađuju rak, injekcija koje vraćaju vid, različitim uređajima poput
magnetskih ogrlica ili električnih aparata za olakšanje mišićne boli i sl .
Neki od varalica su već razotkriveni i moraju platiti milijunske odštete. U
Hrvatskoj, svaki peti stanovnik smatra da je bio žrtvom nepoštene trgovačke
prakse u protekle dvije godine.
Potrošače
se zavarava tvrdnjama da je proizvod potpuno prirodan, da “trebaju
probati, ne može škoditi”, lažnim znanstvenim istraživanjima i
spominjanjem samo pozitivnih učinaka neke supstance. Često se prezentiraju samo
prvi, ali ne i konačni rezultati studija, ili pak “dokazi” koji su
proizašli iz laboratorija samog trgovca.
“Odgovoran
liječnik će za razliku od trgovaca šarlatana uvijek opisati i drugu stranu
medalje što se pacijentima ne čini privlačno, ali je jedino realno. Mnogi od
najopasnijih otrova su također potpuno prirodni. Ukoliko pacijent prima
medicinsku terapiju, dodatni pripravci mogu poništiti ili obrnuti njen učinak.
Također, potrošači moraju biti svjesni da na svakih 10 testiranih lijekova,
samo jedan bude odobren za tržište i time početne studije ne znače puno”,
objašnjava Borzan.
Zato je
Borzan zajedno s kolegicama iz Odbora za zdravstvo EP Miriam Dalli (Malta) i
Simonom Bonafe (Italija) uputila inicijativu prema Komisiji da se evaluiraju
učinci postojećih regulacija jer je takvih proizvoda i prevarenih potrošača sve
više.
“Posebno
je žalosno kada se iskorištavaju bolesni i očajni ljudi koji će učiniti sve ne
bi li se osjećali bolje, a nerijetko im se stanje pogorša. U svojoj praksi sam
se susretala s pacijentima koji su iz očaja uzimali pripravke koji navodno
liječe rak. Pripravak im nije pomogao, a dodatno su se pojavile nuspojave poput
jetrenog oštećenja, poremećaja u pigmentaciji kože i slično. Također se zalažem
i da se proširi legislativa, na način da je obmana kažnjiva i u slučaju
kada proizvod nema negativne učinke na zdravlje, jer valja uvažiti emocionalni
i financijski trošak“, kaže Borzan.
