Zamjenik predsjednika Nadzornog
odbora (NO) HRT-a Dražen Rajković, kao jedini u Saboru imenovan član
NO-a koji nije podnio ostavku, uoči najavljenog razrješenja s dužnosti
obratio se priopćenjem u kojem upozorava na razloge blokade rada NO-a,
ali i na sprječavanje otvaranja rasprave o poslovanju HRT-a i
potencijalnoj šteti od više stotina milijuna kuna.
Rajković u priopćenju
ističe kako su predsjednik NO-a Viktor Gotovac i Svetozar Sarkanjac
podnijeli ostavke navodno motivirani prošlotjednim neprihvaćanjem
Izvješća o radu i provedbi zakonitosti rada i financijskog poslovanja
HRT-a u 2013. u Saboru, čime su preuzeli odgovornost za otežano
djelovanje rada tijela koje nadzire zakonitost rada i poslovanja HRT-a.
“Dijelu javnosti poznato je, a to nikada nisam krio, kako sam
upravo ja autor najvećeg dijela navedenog Izvješća. U srži spora oko tog
dokumenta zapravo se nalazi dubinsko razmimoilaženje oko shvaćanja i
provedbe funkcije nadzora rada HRT-a i njegovog Glavnog ravnatelja.
Naime, u sporno Izvješće vjerno je preneseno stajalište većine članova
NO HRT-a kako se pri nadzoru poslovanja HRT-a moramo dosljedno
pridržavati zakona i ostalih propisa. Očito je kako ostali društveni
akteri smatraju da na tome ne treba inzistirati”, ističe Rajković
navodeći da je isključivo ‘zaslugom’ predsjednika NO-a tom Izvješću
trebalo više od šest mjeseci da s Prisavlja dođe u Sabor.
Nadalje, Rajković tvrdi da Gotovac u saborskoj raspravi uopće
nije predstavio ni branio Izvješće, već je učinio sve da se od njega
distancira i ogradi te dodaje kako je predsjednik NO HRT-a za saborskom
govornicom izrekao neistinu kako je bio protiv izvješća i na njega imao
izdvojeno mišljenje.
Ostavke članova NO-a kako bi se izbjegla rasprava o ‘šteti’
“Odgovorno tvrdim kako neprihvaćanje Izvješća o radu NO HRT-a u
2013. nije razlog podnošenja ostavke dvojice mojih uvaženih kolega i
članova. Oni su podnijeli ostavke isključivo želeći pod svaku cijenu
spriječiti da NO HRT-a na tri puta otkazivanoj sjednici raspravi više
najavljenih točaka dnevnog reda u kojima se tretira izvjesna milijunska
materijalna šteta za HRT te kršenje Zakona o HRT-u i drugih propisa”,
navodi Rajković pozivajući se na intervju s Markom Ugarkovićem, bivšim
članom Uprave HRT-a, objavljenim u tjedniku Novosti.
Ukratko, u tom se intervjuu kaže kako je glavni ravnatelj HRT-a
Goran Radman u prosincu 2012. retroaktivno poništio napore bivše uprave
HRT-a da nastupi samostalno u pregovorima s Pay-TV operaterima o
reemitiranju HRT-ovih programa na njihovim platformama. Umjesto izravnog
nastupa, Radman je navodno sve vratio na staro i obnovio ugovor o
zastupanju s EBU-om (European Broadcasting Union) kojeg u Hrvatskoj
zastupa ZAMP. Po procjeni na temelju Ugarkovićevih parametara, HRT je od
Pay-TV operatera na ime reemitiranja programa u 2012. preko ZAMP-a
naplatio samo 8,5 umjesto 45 milijuna kuna. U sljedeće tri godine
(2013.-2015.) HRT po toj osnovi može naplatiti najviše 14 milijuna kuna,
dok je po cjeniku napravljenom prije njegova dolaska mogao zaraditi
više od 135 milijuna kuna, kazao je Ugarković.
Rajković ističe i Ugarkovićeve navode da se prije Radmanova
dolaska željelo kroz izravne pregovore s Pay-TV operaterima doći do
podataka o najmanje 250 tisuća njihovih pretplatnika za koje je izvjesno
da izbjegavaju plaćanje RTV pristojbe.
Rajković za propuste proziva i Radmana
“Kada bi se u bazu podataka HRT-a unijelo tih novih 250 tisuća
pretplatnika, blagajna javnog RTV servisa svake bi godine bila bogatija
za čak 240 milijuna kuna, što znači da je glavni ravnatelj HRT-a donio
odluke kojima HRT u četiri godine (2012.-2015.) propušta ostvariti
prihode od najmanje 960 milijuna kuna! Drugim riječima, da se glavni
ravnatelj HRT-a potrudio savjesno obaviti svoju obavezu i steći 250
tisuća novih obveznika RTV pristojbe, ta bi naknada istog trenutka mogla
pasti s 80 na samo 66 kuna mjesečno”, ističe Rajković. Dodao je i da na
temelju Ugarkovićeva intervjua nije teško izračunati kako se
potencijalna šteta od odluke glavnog ravnatelja da HRT prema Pay-TV
operaterima zastupa ZAMP penje na čak 1,12 milijardi kuna što su
otprilike jednogodišnji prihodi od RTV pristojbe. Prema tome, ističe
Rajković, osnovano se sumnja kako je Radman pritom prekršio dva propisa –
odredbu Zakona o HRT-u o proceduri davanja punomoći za zastupanje te
odredbe Statuta HRT-a o proceduri donošenja cjenika.
Rajković ističe da je za taj intervju doznao početkom veljače i
od Gotovca odmah zatražio da se sazove hitna sjednica NO HRT-a na kojoj
bi se raspravila ta točka dnevnog reda, u čemu mu je većina kolega dala
potporu. Gotovac se, kaže, oglušio o taj zahtjev te je redovna sjednica
na kojoj je to trebalo raspraviti nikada nije održana, iako je tri puta
sazivana i opozivana.
Kako Rajković ističe, blokada rada NO HRT-a, onemogućila je i
otvaranje rasprave o drugim važnim pitanjima, prije svega – utjecaju
programa restrukturiranja HRT-a s naglaskom na kadrovsku problematiku,
ali i o ukidanju limita na plaće rukovoditelja na HRT-u, konačnu odluku o
visini RTV- pristojbe i o kašnjenju izrade Strategije poslovanja i
razvoja HRT-a.
“Iz svega navedenog posve je očito kako nadzor zakonitosti rada i
financijskog poslovanja HRT-a nikada nije bio potrebniji i važniji te
da svaka njegova, makar koliko kratka, blokada može imati značajne
negativne posljedice. Poštovat ću svaku odluku Hrvatskog sabora, tijela
koje me je izabralo, s uvjerenjem da će i ono svojim djelovanjem poslati
javnosti i svim zaposlenicima HRT-a istu poruku”, zaključuje Rajković.
Saborski Odbor za medije predložio je u četvrtak Hrvatskom
saboru da uz tri člana No HRT-a koji su podnijeli ostavku, Matu
Radeljića, Viktora Gotovca, Svetozara Sarkanjca, razriješi i Rajkovića,
uz obrazloženje da NO bez tri člana ne može funkcionirati i donositi
odluke.
Na HRT-u kažu da će na Rajkovićevo priopćenje odgovoriti tijekom
dana, dok predsjednik NO u ostavci nije želio komentirati Rajkovićeve i
Ugarkovićeve tvrdnje. “Dok se razrješenje članova NO ne odluči u Saboru
ne želim ništa komentirati”, kazao je Gotovac.
