Porezni sustav u Hrvatskoj nije
dovoljno učinkovit, što potvrđuju razmjeri sive ekonomije, koja prema
nekim procjenama doseže i do 30 posto BDP-a, a glavni porezni teret
snose najsiromašniji slojevi stanovništva kroz potrošačke poreze, dok
porezi na imovinu idu u korist najbogatijih, istaknuto je u utorak na
okruglom stolu o poreznom sustavu i sivoj ekonomiji.
Skup je održan u sklopu
regionalnog projekta “Porezni sustav, siva ekonomija i korupcija u
zemljama jugoistočne Europe ka boljem upravljanju i demokratskim
promjenama” koji financiraju norveška Vlada i Norveška konfederacija
sindikata u suradnji s Međunarodnom konfederacijom sindikata.
Sindikati protiv utajivača poreza i jedinstvene porezne stope
Predstavnici hrvatskih sindikalnih središnjica podržali su
stajalište Europske konfederacije sindikata da treba smanjiti
izbjegavanje plaćanja poreza i zaoštriti sankcije prema utajivačima
poreza. Također predlažu uvođenje oporezivanja bankarskih ekstraprofita,
a protive se uvođenju jedinstvene porezne stope (tzv. flat tax).
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever
istaknuo je da se u krizi siva ekonomija raširila na sve strane, jer je
to najpogodnije tlo za iskorištavanje ljudi koji su bez posla i nemaju
nikakve naknade za preživljavanje.
Najviše je ima u graditeljstvu, iako sada nešto manje zbog
smanjenog opsega posla, te u turizmu, ugostiteljstvu i nekim drugim
djelatnostima. Siva ekonomija cvate zbog visokog broja nezaposlenih i
blokiranih pod ovrhama, jer koristi njihovu tešku situaciju, kaže Sever.
Glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Boris Feis
upozorio je kako je udio sive ekonomije u Hrvatskoj nešto viši nego u
drugim zemljama EU-a. Siva ekonomija nije dobra za gospodarstvo i državu
u cjelini, niti za ljude, stoga sindikati smatraju da svatko treba
plaćati porez, jer je to temelj svakog društva i funkcioniranja javnih
službi, te da porezni sustav treba biti pravedan, istaknuo je Feis.
Kod nas je jedna od najviših stopa PDV-a od 25 posto, a dvije
trećine poreza ubiru se upravo kroz PDV i razne oblike trošarina, dok su
porezne stope na kapital ispod prosjeka. Feis stoga napominje da je u
Hrvatskoj evidentirana 21 osoba s imovinom većom od 27 milijuna eura.
Pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Marina Kasunić
Peris kaže da je udio sive ekonomije oko 30,4 posto BDP-a, od čega se
čak dvije trećine odnosi na neprijavljeni rad.
Europska komisija traži mjere za suzbijanje rada “na crno”
Zbog toga je Europska komisija lani zatražila od Hrvatske
da provede mjere za suzbijanje neprijavljenog rada. Dosad poduzete mjere
kroz izmjene Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju već
pokazuju učinke, budući prema izvješću Državnog inspektorata značajno
pada broj radnika “na crno”.
Osim rada bez ugovora o radu zabilježeni su i neevidentiranje
prekovremenog rada, neažurne evidencije radnog vremena, isplata plaća na
ruke i neisplata plaća, navela je Kasunić Peris.
Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof smatra da
je realan udio sive ekonomije u Hrvatskoj oko 10 posto, a zapravo se ne
radi o sivoj ekonomiji u klasičnom smislu, nego o tzv. neopaženoj
ekonomiji koja nije ušla u obuhvat statističkog istraživanja.
Ocijenio je podatak o oko 30 posto sive ekonomije nepouzdanim, jer je dobiven tzv. ekonometrijskom metodom.
Najavio je da će Statistički zavod krajem svibnja ili početkom
lipnja izaći s novom procjenom sive ekonomije u koju će biti uključeni i
učinci fiskalizacije.
