Grčka može birati koje
će reforme provesti kako bi deblokirala međunarodne kredite i izbjegla
stečaj, no teško će izbjeći privatizacije i reformu mirovinskog
sustava zbog njihova velikog utjecaja na proračun, smatraju europski
dužnosnici.
Grčka je obećala da će najkasnije do ponedjeljka predati paket
reformi svojim partnerima iz eurozone kako bi dobila pomoć. Reforme
moraju imati sličan utjecaj na proračun kao mjere koje je dogovorila
prijašnja konzervativna vlada.
“Bivša vlada nije provela ‘prethodne mjere’ potrebne za isplatu
posljednje tranše pomoći. Ništa se nije promijenilo, te su mjere iste.
No mjere se mogu promijeniti ako ne ugrožavaju održivost duga”, rekao je
jedan europski dužnosnik.
Izbor reformi politički je osjetljivo pitanje jer je premijer
Aleksis Cipras obećao da će raskinuti s politikama svojih prethodnika,
uključujući proračunsku štednju i mjere koje smatra recesijskima.
Vjerovnici se moraju složiti da će zamjenski planovi imati
utjecaj koji bi odgovarao prethodno dogovorenim mjerama. Reforme moraju
biti usvojene u grčkom parlamentu i provedene da bi novac mogao biti
isplaćen. Riječ je o 7,2 milijarda eura.
Polazište u pregovorima je dug popis koji su dogovorili Ciprasovi prethodnici.
“Oni moraju uvjeriti institucije da neke od tih mjera ne bi
trebalo provesti, da ih treba izbaciti ili zamijeniti drugima”, rekao je
jedan visoki dužnosnik eurozone.
Privatizacije će vjerojatno biti jedna od velikih zapreka,
kazali su dužnosnici, jer se time ove godine trebalo osigurati 4
milijarde eura. Ciprasova vlada ne želi prodavati državnu imovinu, iako
je načelno pristala da neće obustaviti prodaju koja je već započeta.
Reforma mirovinskog sustava drugo je sporno pitanje. EU
zabrinjavaju prava na prijevremenu mirovinu i traži povezivanje mirovina
s doprinosima.
Po dogovoru s prethodnom vladom, Grčka je trebala usvojiti zakon
o spajanju mirovinskih fondova, no nova vlada proitivi se tomu jer bi
to dovelo do novog smanjivanja mirovina za mnoge Grke.
Vjerovnici žele i promjene poreza na dodanu vrijednost kako bi
se ukinula snižena stopa koja vrijedi za otoke te udvostručio porez
hotelima na 13 posto. Atena upozorava da bi to pogodilo turizam, njezin
glavni izvor prihoda.
Druge ključne reforme uključuju učinkovit zakon o stečaju za
pojedince i tvrtke, zakone o kolektivnim otkazima i brzom rješavanju
sporova oko plaća te liberalizaciju cijena energije. Uz to, potrebno je
poboljšati naplatu poreza kako bi proračun funkcionirao.
Vremena je malo. Grčka bi mogla ostati bez novca 9. travnja, po procjenama Europske komisije.
“Imaju tjedan ili dva u najboljem slučaju”, rekao je jedan dužnosnik.
Grčka vlada, međutim, obećava da novi prijedlozi neće sadržavati mjere štednje.
“Popis reformi neće uključivati recesijske mjere. Neće biti dodatne štednje”, rekao je u petak glasnogovornik grčke vlade.
Neće biti reformi koje “dodatno smanjuju prihode, ne samo zato
što to lijepo zvuči, nego jer ne možete iscijediti nešto iz nekoga tko
jednostavno nema više što dati”, rekao je, ističući da će se vlada
umjesto toga fokusirati na povećanje prihoda.
Europska komisija odlučila je prošli tjedan staviti Grčkoj na
raspolaganje dvije milijarde eura neiskorištenih sredstava iz europskih
fondova za ublažavanje humanitarne krize u zemlji ove godine.
