U Hrvatskoj je rad na crno u padu i prošle godine je zabilježeno više
od pet stotina takvih slučajeva manje nego proteklih godina, izjavila
je u ponedjeljak u Dubrovniku Gordana Grizelj Portner, načelnica Sektora
za nadzor u području radnih odnosa Inspektorata rada.
Odgovarajući na novinarska pitanja u sklopu međunarodne konferencije
“Europski okvir suzbijanja neprijavljenog rada” Grizelj Portner je
istaknula kako su prošle godine otkrivena 774 slučaja rada na crno
hrvatskih državljana, te 93 slučaja u kojima su stranci zatečeni bez
radnih dozvola.
”Posljednih godina rad na crno je u padu. U prošloj godini otkrivena su
774 slučaja neprijavljenog rada hrvatskih državljana, koji nisu bili
prijavljeni na obvezno mirovinsko ili zdravstveno osiguranje ili koji
nisu sklopili ugovor o radu prije početka rada. Zatečena su i 93 strana
državljanina bez dozvola za rad”, dodala je.
Napomenula je da je tri godine prije toga u prosjeku bilo oko 1300
slučajava neprijavljenih radnika iz Hrvatske i 384 slučaja nezakonitog
rada stranaca na teritoriju Hrvatske.
Grizelj Portner naglasila je kako su kazne za nesklapanje ugovora o radu
od najmanje sedam tisuća kuna za fizičke osobe do najviše 100 tisuća
kuna za pravne osobe, te kako je u pripremi 40-ak natječaja za
inspektore rada kojih je u Hrvatskoj trenutno 222.
Problem za državu i radnika
Otvaranju konferencije u Dubrovniku je nazočila i potpredsjednika Vlade
RH i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić koja je
novinarima izjavila da problem rada na crno tišti većinu zemalja EU.
”Neprijavljeni rad je problem za državu i za radnika. Kriza je mnoge
radnike natjerala da radno mjesto prihvaćaju bez prijavljivanja. Rad na
crno bude dobro kratkoročno rješenje za radnika, ali nema uplata
doprinosa, nema mirovine u poznim godinama i tada plaćate najveću cijenu
rada na crno”, rekla je Opačić, dodavši kako onda dolazi do situacija u
kojima mirovine nisu dovoljne za pokriti najosnovnije životne troškove.
Na novinarski upit oko eventualne povezanosti između ”rada na crno” i
nedostatka povjerenja u mirovinski sustav Republike Hrvatske, Opačić je
ustvrdila kako je mirovinski sustav održiv.
”Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj je održiv. U tri godine morali
smo ograničavati sredstva u proračunu, ali mirovine i socijalne naknade
nikada nisu dolazile u pitanje za nikakvo smanjenje. Veliki napor ove
Vlade je bilo rezanje, a da se ne diraju mirovine i socijalne naknade
posebno ne mirovine koje su zarađene u posljednjih 40 godina koje su
ljudi odradili i zaradili”, ustvrdila je potpredsjednica Vlade Opačić.
