-Iako su se ulaskom u EU za hrvatsku
poljoprivredu očekivali bolji dani, to se barem zasad još nije dogodilo.
Od 2012. do 2014. u tom je sektoru izgubljen0 9 tisuća radnih mjesta,
uvoz konstantno raste, a poljoprivredna proizvodnja već dvije godine
pada brže od BDP-a. Dok resorni ministra ističe kako se do rezultata ne
može preko noći, poljoprivrednici gube strpljenje.
Da smo deset godina prije ulaska u EU napravili domaću zadaću i
proveli nužne reforme, sada ne bi bilo tu gdje jesmo, poručuje ministar
poljoprivrede Tihomir Jakovina. Ova ih je Vlada započela, a ključno ih
je nastaviti.
“Prije svega mislim na zemljišnu reformu koja uključuje
transparentno i brzo raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem,
stavljanjem u funkciju privatnog poljoprivrednog zemljišta. Ako ozbiljno
ne shvatimo, mogućnost koju smo otvorili zakonom o komasaciji da nakon
25 godina krenemo u proces okrupnjavanja zemljišta nećemo promijeniti
mentalni sklop, i nećemo dati mogućnost da naši farmeri budu 2020. tamo
gdje zaslužuju.”
A sada su na samom dnu, ističe zamjenik
osječko-baranjskog župana HDSSB-ov kandidat za ministra poljoprivrede
Željko Kraljičak. Tvrdi da uvoz hrane konstano raste, dok je rast izvoza
minoran. Postali smo sirovinska baza za druge proizvođače jer nismo
zaštili vlastitu prehrambenu industriju. Previše lutamo jer nemamo
poljoprivrednu strategiju, kaže Kraljičak.
“Ako nemate ciljeve tada ne možete potaknuti sektore, ne možete
iskoristiti sredstva EU, ni nacionalna sredstva za unaprjeđenje u
proizvodnji i time narušavate problem koji imamo.” Znamo što želimo,
ističe ministar te naglašava važnost Programa ruralnog razvoja RH za
razdoblje do 2020. na koji se prijavilo čak 1.280 projekata ukupne
vrijednosti gotovo 3 milijarde i 900 milijuna kuna.
“Dio bi povukli iz proračuna, 2 milijarde i 670 milijuna kuna. To
pokazuje da su se naši poljoprivredni proizvođači dobro spremali, i da
su kroz pripreme za EU fondove pokazali da gledaju naprijed.”Europski
fondovi pružaju brojne mogućnosti, no da bi se pomaknuli s mrtve točke
prvo trebamo odlučiti što želimo, je li nam je cilj OPG ili veliki
sustavi, kaže čelnik Hrvatske poljoprivredne komore, Matija Brlošić:
“Ako nam je cilj OPG, oni kao takvi na tržištu ne mogu
funkcionirati. Velikim sustavima potpore treba znatno umanjiti, da bi se
ovim malima moglo dati puno više. Na taj će način onaj koji ima 20
krava biti jednako konkurentan kao onaj koji ih ima 2000.”A kako bi bili
konkurentni na zahtjevnom svjetskom i europskom tržištu nužna je veća
euduciranost poljoprivrednika, ističe dekanica Agronomskog fakulteta u
Zagrebu, Tajana Krička.
“Mi smo oduvijek imali jednu tezu da kako je radio moj dida tako
ću i ja. To moramo zaboraviti, ako želimo imati stvarnu i sigurno
proizvodnju jednake kakvoće. Mi moramo biti svjesni toga da tržište
traži jednaku kakvoću i sigurnost proizvoda.”
Problema
očito ima, rezultati nakon ulaska u EU nisu dobri, pa je jasno da je
hrvatskoj poljopriverdi nužana nastavak reformi, korištenje novih znanja
i tehnologija, što izašnije korištenje sredstava iz EU fondova, ali
najavažnije politički konsenzus o budućnosti hrvatskog sela, što je
ujedno nedavno priznao i sam resorni ministar.
