Projekti gradske, prigradske i regionalne mobilnosti, u smislu izgradnje infrastrukture, nabave vozila ili izgradnje i poboljšanja pješačkih i biciklističkih staza, a čiji su nositelji jedinice lokalne i regionalne uprave i samouprave, od iznimne su važnosti za svakodnevni život građana.
Upravo stoga su u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske, koju je u listopadu prošle godine Vlada usvojila, a Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture po prvi puta definiralo i novi sektor gradske, prigradske i regionalne mobilnosti zagovarajući politiku ulaganja u regionalne projekte, postavljeni temelji za financiranje projekata urbane i regionalne mobilnosti.
Temeljem Strategije jedinice lokalne i regionalne uprave i samouprave pozvane su izraditi takozvane Masterplanove ili Glavne planove prometnog razvoja, što je i preduvjet da se projekti gradske, prigradske i regionalne mobilnosti mogu kandidirati za sufinanciranje iz fondova Europske unije.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture sada, iz programskog razdoblja 2007.-2013. iz fondova Europske unije, dodjeljuje 43 milijuna kuna i sufinancira izradu Masterplanova, kao nužne dokumentacije, a u sljedećem programskom razdoblju 2014.-2020. će se za projekte koji proizađu iz navedenih Masterplanova, na razini cijele Hrvatske uložiti ukupno 1,55 milijardi kuna.
Do sada takvih je projekata bilo malo te je stoga Ministarstvo u 2014. godini raspisalo Poziv za iskaz interesa za sufinanciranje pripreme projekata održive gradske i prigradske mobilnosti kako bi ispitalo interes i postojanje takvih projekata, te potaklo jedinice lokalne i regionalne uprave i samouprave da same ili međusobno udružene krenu u izradu svojih Masterplanova.
Nakon Poziva za iskaz interesa Ministastvo je raspisalo natječaj na koji su se javile lokalne i regionalne uprave i samouprave te razvojne agencije kako bi za pripremu i provedbu projekata urbane i regionalne mobilnosti dobile bespovratna sredstva iz fondova Europske unije.
Na natječaju je odabrano deset projekata u kojima su zastupljene sve regije Hrvatske, a upravo je u tijeku potpisivanje ugovora kroz koje će Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture lokalnim i regionalnim upravama i samoupravama te razvojim agencijama dodjeliti 43 milijuna kuna sufinanciranih iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Promet 2007.-2013., za:
Masterplan prometnog razvoja grada Osijeka i Osječko-baranjske županije,
Glavni plana razvoja riječkog prometnog pravca (Grad Rijeka),
Studija prometnog razvoja Karlovačke županije,
Intermodalni urbani ekološki sustav javnog prijevoza autobusima i brodovima – UrbEco (Grad Šibenik),
Master plan održivog razvoja prometnog sustava na području Brodsko-posavske županije,
Master plan grada Vinkovaca za promet,
Razvoj funkcionalne regije Južna Dalmacija (Dubrovačko-neretvanska županija),
Projekt razvoja IPP i IPT na području regije sjeverne Hrvatske (Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Međimurska županija),
Master plan održive mobilnosti zadarske regije (Grad Zadar)
I. faza Master plana prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko zagorske županije (Analiza postojećeg stanja i razvoj prometnog modela).
Tijekom svibnja ove godine Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture potpisalo je šest ugovora, a u sljedećih nekoliko tjedana potpisat će i preostala četiri.
Što su Masterplanovi i zašto su važni
Masterplanovi ili glavni planovi prometnog razvoja pojedinih gradova, županija i regija su stručne podloge, polazni i strateški dokumenti za daljnju izradu niza pojedinačnih prometnih studija i projekata na pojedinim područjima lokalnih i regionalnih samouprava i uprava koji će dati rješenja za povezivanje javnog prijevoza gradova i općina unutar županije, naznačiti mogućnosti međusobnog povezivanja županija te pograničnih regija sa susjednim državama.
Masterplan će, primjerice, identificirati probleme i nove prilike za poboljšanje prometnog sustava pojedinih gradova ili regija te postaviti okvire za rješenja. Lokalne i regionalne uprave i samouprave će kroz izradu svojih Masterplanova dugoročnog prometnog razvoja sagledavati sve postojeće i do sada planirane prometne projekte na svom području kako bi ih smisleno uklopili u cjelinu i to s ciljem da zadovolje potrebe građana s jedne strane i budu razvojni za gospodarstvo određenog područja s druge strane.
Masterplanovi će dati prometne podatke i definirati potrebe lokalnog stanovništva pri njihovim dnevnim migracijama. Primjerice, posebnu će pažnju posvetiti dnevnim migracijama učenika i radnog stanovništva te njihovim potrebama i navikama prijevoza, kako bi im se temeljem toga kroz projekte integriranog prometa prijevoz učinio dostupnijim, jeftinijim i bržim. Osmišljavanje učinkovitijeg javnog prijevoza cestom i željeznicom podrazumijeva i njegovo povezivanje s najjednostavnijim oblicima mobilnosti koje građani također preferiraju, kao što su vožnja biciklom i pješačenje.
Osim definiranja ulaganja u novu prometnu infrastrukturu definirat će se i nove potrebne prometne usluge koje se građanima mogu ponuditi, primjerice, Masterplanovi će omogućiti izradu projekata kojima će biti moguće implementirati zajedničke tarife i zajedničke vozne karte ili jednostavniju kupovinu karata.
