Premijer Zoran Milanović osvrnuo se
u petak na najavu banaka da će Vladu tužiti Europskoj komisiji zbog
odluke o ograničavanju visine ugovornih zateznih kamata, kazavši da je
Vladina mjera razumna, promišljena i u interesu ljudi.
“Morali smo donijeti tu
mjeru ne zato što dolaze izbori nego zato što je jedna cijela kategorija
ljudi došla u situaciju koja je ekonomski i socijalno teška. I tu ne
treba pitati tko je kriv, tako je i nije dobro, a država treba djelovati
i štititi slabijega, ali ne na način da ga destimulira da se bori za
sebe i usavršava”, kazao je Milanović, otvarajući izložbu o 120 godina
socijaldemokracije u Hrvatskoj u Hrvatskom državnom arhivu.
Ustvrdio je da je sloj ljudi koji se ovom odlukom štite isti
onaj sloj ljudi koji se prije 120 godina organizirao i borio za svoja
prava protiv onih koji su izvlačili ogromnu rentu iz kapitala u sklopu
proizvodnog procesa.
Vlada je u četvrtak usvojila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o
obveznim odnosima, kojima bi se snizile zatezne kamate građanima i
gospodarstvu. Predloženim izmjenama, visina stope zakonskih zateznih
kamata za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba
javnog prava snizit će se sa sadašnjih 15 na 10,14 posto, a za poslovne
transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osobe javnog prava, u
kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, sa sadašnjih 12,14
na 10,14 posto.
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) izrazili su uvjerenje da će
Europska komisija “imati dosta pitanja i primjedbi” na dio izmjena
zakona o obveznim odnosima koji se odnosi na ograničavanje ugovornih
kamata, dok za izmjene kojima se smanjuju zatezne kamate kažu da takva
rješenja nisu uobičajena u Europskoj uniji, ali se mogu prihvatiti.
Ministar financija Boris Lalovac, pak, novinarima je na toj
izložbi pojasnio zašto se Vlada odlučila na taj potez. Kako je rekao,
zatezne kamate su Hrvatskoj dugo vremena bile lihvarske, a kod problema
nemogućnosti naplate duga te lihvarske zatezne kamate bacaju ljude u
dužničko ropstvo.
“Vlada se odlučila smanjiti taj dio zateznih kamata, a banke
nek’ se tuže. Žao mi je što nisu išle na mene, nego na kolegu Miljenića,
ali svakako ću pomoći kolegi Miljeniću”, ustvrdio je ministar
financija.
Kazao je i da se ne boje Europske komisije. “Vrlo jasno ćemo
reći EK kakvo je stanje u Hrvatskoj sa zateznim kamatama. Zatezne kamate
u EU su 8 posto i vjerojatno i ne zna da je to kod nas 14 posto i kakvi
su nastajali dugovi”, izjavio je Lalovac.
Osvrnuvši se na situaciju s pregovorima o problemu kredita
vezanih uz švicarski franak, Lalovac je istaknuo da se banke moraju
aktivno uključiti u rješavanje tog problema.
“Ministarstvo financija će pomoći i biti jedan od aktivnih
sudionika. Vidite da cijelo vrijeme aktivno zagovaram da se vrate svi za
stol, ali da dođu sa nekim konkretnim rješenjima, a ne, kao što sam
zadnji put rekao, s nekim općenitim floskulama”, rekao je Lalovac.
Na upit u kojoj su fazi pregovori oko pronalaženja dugotrajnog
rješenja za franak, Lalovac je odgovorio da će rješenje morati dati
banke, kako ne bi ponovno bilo tužbi. “Nadam se da će biti aktivnije.
Vodim i nekakve interne razgovore s predsjednicima uprava banaka,
aktivan sam u tom dijelu da izađu s nekakvim prijedlozima. Navodno je
zapelo između njih samih. Tu Vlada ne može još i između njih biti
nekakav ‘sparing’ partner. Ali Vlada će cijelo vrijeme puhati za vrat
bankarima da nađu rješenje”, zaključio je Lalovac.
