Padaju zatezne kamate. U Sabor po hitnom
postupku stiže Konačni prijedlog zakona o obaveznim odnosima kojim Vlada
smanjuje zatezne kamate za 30 do 50 posto…
Kamate za blokirane i zadužene građane od 1. srpnja padaju za 4
posto, s 12 na maksimalnih 8,4 posto. Konkretne uštede za građane,
prema novom zakonu, bit će do čak 50 posto, objašnjava financijski
stručnjak RRIF-a, Šime Gusić.
” Kad bi građanin imao zakašnjenje u plaćanju od 1000 kuna, do
sad bi plaćao 120 kuna zateznih kamata na godinu dana, a sad bi ta
zatezna kamata bila oko 81 kunu”, pojašnjava. Osim što će pomoći
dužnicima, vladine mjere izravan su rezultat svega što je napravljeno
tijekom kolektivne tužbe u slučaju Franak te odluke Vrhovnog suda,
smatra Ilija Rkman iz Udruge Potrošač:
“Ovo je sigurno bar mali iskorak i mala pomoć onima koji imaju dugoročne hipotekarne i stambene kredite, da se konačno definira ta referentna kamatna stopa koju do danas nismo imali definiranu zakonom,” kaže Rkman.Od zateznih kamata rasterećuju se i tvrtke. Kamate za trgovačka društva s 15 past će na 10,14 posto, a smanjuje se i iznos najvećih dopuštenih kamata, pa će one tako s dosadašnjih 11 pasti na 10,14 posto.
Dosadašnje zatezne kamate bile su poprilično visoke, ocjenjuje Gusić i dodaje:
“To je dobro i za gospodarske subjekte i stanovništvo. Bez
obzira što je moguće da je Vlada poduzela tu mjeru i zbog drugih
razloga, ali svejedno, s obzirom na to da je smanjenje opterećenja za
blokirane građane- to je u svakom slučaju za njih dobro”, poručuje
Gusić.No u Udruzi Blokirani ne dijele to mišljenje. Možda će ova mjera
pomoći novoblokiranima, no za 322 tisuće blokiranih ona realno dolazi
prekasno, ocijenio je Mario Strinavić iz Udruge.
“Tu su već kamate ogromne tako da na smanjenje tog duga ove
zatezne kamate neće utjecati i građani koji su u dugotrajnoj blokadi
više od 1000 dana neće osjetiti nikakve rezultate te mjere. Za
novoblokirane će možda to biti olakotna okolnost, ali ta mjera je
zakašnjela”, kaže Strinavić.
Izmjene zakona pozdravljaju i
u Hrvatskoj udruzi banaka, no šef HUB-a Zoran Bohaček ipak upozorava da
je administrativno određivanje cijena kredita suprotno načelima tržišne
ekonomije, zbog čega je HUB predložio brisanje dodatnog ograničenja za
ugovorne kamate na stambene i potrošačke kredite.
