S 5.427 građana čiji su računi blokirani zbog ovrhe, Zadar se nalazi na petom mjestu po broju blokiranih
Projekt otpisa duga, koji je aktualna Vlada pokrenula ususret parlamentarnim izborima ovih je dana zakazao u finalnoj fazi – skidanju blokade s računa građana.
Naime, nekoliko čitatelja koji su se javili Narodnom listu , ušli su u postupak otpisa duga, otpis ili odgoda su im odobreni, no blokada na računima i dalje se ne miče. Nakon pustih peripetija, obilaženja šaltera i ureda, prikupljanja brojnih potvrda i slanja odobrenog rješenja vjerovnicima na njihovim računima i dalje se vodi ovrha. Razočarani i ogorčeni, zamolili su nas da pokušamo saznati “gdje je zapelo” jer su njima, kako su kazali – sva vrata zatvorena.
Gdje je zapelo
Jedan od ovršenih građana, koji nam je na koncu dao i dozvolu da se u njegovo ime s konkretnim podacima raspitamo o zastoju otpisa duga, prošao je kompletni propisani postupak. U Fini je dakle saznao da udovoljava uvjetima otpisa duga, potom je u Centru za socijalnu skrb dobio potrebne dokumente i ispis duga, koje je zajedno sa zahtjevom za otpis proslijedio vjerovniku. U međuvremenu je čak uspio pronaći i sezonski posao i nakon niza godina nezaposlenosti, ovrha i blokiranih računa, odjednom mu se učinilo da je sve krenulo na bolje. Nažalost, njegov je optimizam kratko trajao, jer mjesec i pol dana nakon što je mislio da je dug oprošten, primio je prvu plaću na sezonskom poslu i u banci se neugodno iznenadio. Naime, službenica banke kazala mu je da je račun blokiran zbog ovrhe te da svoj novac ne može podići.
U banci mu nisu mogli pomoći, jer nemaju baš nikakvog uvida u stanje ovrhe, dok su mu u Fini kazali da vjerovnik još uvijek nije poslao nikakvo odobrenje za skidanje ovrhe. Sav zdvojan pokušao je kontaktirati teleoperatera koji mu je blokirao račun, no nažalost na jedini broj centrale u Zagrebu niti nakon 20-tak upornih poziva u nekoliko dana shvatio je da nitko ne diže slušalicu. U službi za korisnike mu naravno nisu mogli pomoći, jer to radi financijska služba, a jedini je savjet bio – pošaljite opet sve papire i zahtjev za otpisom.
Broj centrale u Upravi spomenutog teleoperatera pokušali smo dobiti i sami, no doista na taj se broj nitko ne javlja, a uz taj broj u imeniku postoje još samo brojevi službe za korisnike. Obzirom da se i u drugim slučajevima građana koji su se obratili Narodnom listu radi o dugu prema teleoperaterima, upit o stanju otpisa duga proslijedili smo u tri najveća hrvatska telekoma.
Iz Tele2 tako nam je stigao kratki odgovor kako su dosad zaprimili 747 zahtjeva, od kojih 328 nije udovoljilo propisanim kriterijima za otpis ili odgodu. Za one ostale kojima je otpis odobren, navode kako su rješavali u rokovima, prema predviđenom postupku u potpisanom Protokolu te da kod njih nema zadržavanja zahtjeva ili kašnjenja.
Spomenuti Protokol navodi kako vjerovnici imaju rok 8 dana od zaprimljenog zahtjeva uvesti zahtjev i dužnika u Registar dugovanja i obavijestiti Finu, a onda još 15 dana za donijeti odluku o odobravanju zahtjeva ili odbijanju. Naš čitatelj nam je pokazao potvrdu pošte prema kojoj je prošlo više od mjesec i pol dana kako je poslao zahtjev, te je očito spomenuti rok od 8 plus 15 dana prekršen, jer su mu u Fini dan ranije kazali da od vjerovnika apsolutno ništa nije stiglo u Registar.
Rokovi za skidanje ovrhe
Od Vipneta nam je stigao nešto obimniji odgovor, u kojem se pozivaju na promjene sporazuma koje je donijela Vlada 19. svibnja, kad je već veliki broj građana podnio zahtjeve za otpisom. Zbog novih pravila Vipnet dio njih iz A kategorije, koje je zahvatila spomenuta izmjena, nije unosio u Registar, već su se orijentirali na rješavanje B kategorije dužnika. Ovdje smo pronašli razlog za kašnjenje jedne od naših čitateljica, a problem je nastao u Vipnetu iz razloga što im je iznenadna promjena uvjeta koje je Vlada donijela naknadno očito stvorila probleme.
“Zbog količine, a i gore navedenih činjenica, nakon nove upute nismo više bili u mogućnosti biti u okviru zadanih rokova. Zbog toga će svi zahtjevi A kategorije biti uneseni do krajnjeg roka a to je 30. 06. 2015.+ 8+15 dana, a nakon što završi već započeti proces obrade B kategorije.” – odgovorili su nam u Vipnetu.
Kako kažu u ovoj tvrtki, zaprimljeno je ukupno 2.259 zahtjeva za otpisom duga. Dosad je za 1.556 socijalno ugroženih građana odobren otpis dugovanja u ukupnom iznosu glavnice od 3.79 milijuna kuna.
Za odgodom ovrhe, dakle u kategoriji B, Vipnet je zaprimio ukupno 770 zahtjeva s ukupnim iznosom od 2.08 milijuna kuna. Odobreno je 319, odbijeno je 66 zahtjeva te je 385 zahtjeva još uvijek u proceduri zbog nepotpune dokumentacije dužnika. Iz Hrvatskog Telekoma stigao nam je odgovor u kojem ističe da su bili među prvim vjerovnicima koji su pristupili projektu otpisa duga i Sporazum potpisali već 20. siječnja.
Kako navode, od 2 veljače 2015. do 18. lipnja u Registru otpisa duga, od 3.164 zaprimljena zahtjeva dužnika kategorije A, Hrvatski Telekom je odobrio 1.925 zahtjeva za otpis duga čime je otpušten dug socijalno ugroženim građanima s osnove glavnice u iznosu većem od 4,6 milijuna kuna.
Dodaju i da je, osim glavnice, dužnicima otpisan i cjelokupan dug s osnove troškova postupka i zatezne kamate na glavnicu i troškove postupka. Za dužnike kategorije B, Hrvatski Telekom je zaprimio 1.893 zahtjeva za odgodu ovrhe čime je odgođena ovrha naplate glavnice u iznosu većem od 2,7 milijuna kuna.
Neučinkovita država
Sva tri telekoma odgovorila su nam da zahtjeve uglavnom rješavaju u roku, te da bez konkretnih podataka o dužniku ne mogu precizno odgovoriti. Kako je jedan od naših čitatelja pristao dati podatke, iz određenog telekoma brzo su provjerili gdje je zapelo na konkretnom slučaju i prema njihovim informacijama, zahtjev je s njihove strane unesen u Registar i odobren u roku od osam dana, dakle 15 dana prije isteka roka. Dakle, uz one dužnike koji su zapeli u otpisu duga zbog Vladinih naknadnih promjena sporazuma, dio dužnika zaglavio je očito i zbog greške u sustavu.
Nažalost, dok su telekomi promptno reagirali i odgovorili na naš upit, državne službe opet su zakazale i probile čak i zakonske rokove od 15 dana. Niti u Ministarstvu socijalne politike i mladih – čiji je ovo projekt, niti u Financijskoj agenciji preko koje se on provodi, nisu našli za shodno odgovoriti na upit što se događa.
Kako su nam iz pojedinih telekoma dvaput provjeravali gdje je zapelo i utvrdili da su oni svoje obaveze iz sporazuma odradili i prije roka, možemo samo zaključiti da je otpis dugova zapeo, gdje drugdje, nego u već poslovično neučinkovitim javnim službama.
Najviše novca građani duguju bankama i njihova potraživanja prelaze polovicu ukupnog duga, točnije iznose oko 54,5 posto ukupnog iznosa koji se potražuje ovrhama od građana. Odmah potom najviše od građana potražuje država sa 9,6 posto udjela, osiguravajuća društva sa 3 posto te leasing i factoring tvrtke sa 2,8 posto. Među vjerovnicima s najmanjim udjelom potraživanja, tek 2,6 posto, su telekomunikacijske tvrtke.
Do 1. srpnja Fina je zabilježila izdavanje ukupno 33.217 pregleda duga, dokumenta koji sadrži sve podatke o dužniku i dugu i koji je osnova za ulazak u sustav oprosta duga. Na internetskoj aplikaciji u isto vrijeme registrirano je 25.187 građana, koji su provjerili zadovoljavaju li kriterije glede prihvatljive vrste duga.
U samom Registru otpisa duga evidentirano je 17.160 zahtjeva, od čega je 11.481 odobreno, što je dakle trenutno broj građana kojima je otpisan dug. Međutim, nigdje se ne navodi koliko je broj onih kojima je dug otpisan s još uvijek važećom blokadom računa, kao što se dogodili našim čitateljima.
Posljednji podaci Fine od 1. srpnja pokazuju da je u blokadi bilo 322.329 građana, a njihov je dug iznosio gotovo 32 milijarde kuna. U isto vrijeme 2013. godine, u blokadi je bilo 211.048 građana s ukupnim dugom od 13,62 milijarde kuna.
Dakle, samo u posljednje dvije godine broj građana koji su pod ovrhom je narastao za oko trećinu, a njihov ukupni dug povećao se za gotovo dva i pol puta.
Zanimljivo je da s ovako poraznim podacima, prema kojima je jasno da se broj građana pod ovrhom i iznos njihova duga povećavaju više nego drastično, u isto vrijeme aktualna Vlada optimistično govori o izlasku iz krize, boljem standardu građana i pozitivnim trendovima u gospodarstvu. Možda je statistički doista povećan izvoz ili proizvodnja, možda je i ekonomska klima stabilna, a možda i jesu zaposlili 107.000 ljudi, kako je ovih dana ponosno kazao ministar Mirando Mrsić, no konkretni podaci o više nego udvostručenju iznosa ovrha nad građanima i njih 111.281 koliko ih je danas više s blokiranim računom, daju daleko realniju sliku na što su građani Hrvatske svedeni u posljednjih dvije godine.
Također, ne zaboravimo da tih 322.329 ovršenika imaju uglavnom i obitelj koju ne može prehraniti zbog blokade računa i da se broj unesrećenih penje na možda i više od milijun.
Pa onda kad još zapne u sustavu otpisa duga, kako je zapelo našim čitateljima i to očito zbog neučinkovitosti javnih službi, nevolja i jad izmučenih građana još su veći. Obilaženje nebrojenih šaltera, slanje dopisa i zvanje na brojeve telefona na koje se nitko ne javlja, prebacivanje odgovornosti i drugo, realna su slika naše birokratizirane države.
Priče o institucijama koje rade svoj posao, uvođenju reda, smanjivanju administracije, pa konačno i famozni otpis duga očito su tek predizborna priča koja se ponavlja od izbora do izbora, dok istovremeno stotine tisuća građana stenju pod ovrhama, nezaposleni, bijedni i gladni.
Dugove oprašta 290 vjerovnika
Prema posljednjim podacima Fine dugove građanima oprašta ili odgađa 290 vjerovnika, koji su potpisali Sporazum o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima. Između ostalih dugove opraštaju 4 županije, 78 gradova, 86 općina, 13 banaka i 1 štedionica, 6 teleoperatera, 79 trgovačkih društava i udruga, Ministarstvo financija te 23 javna poduzeća i institucije.
Zadar peti po broju blokiranih građana
Podaci Fine po županijama, gradovima i općinama nešto su starijeg datuma i objavljeni su 24. lipnja, no jasno pokazuju alarmantno stanje u našem gradu. Naime, sa 5.427 građana čiji su računi blokirani zbog ovrhe, Zadar se nalazi na petom mjestu po broju blokiranih.
Po iznosu duga blokiranih građana na prvom je mjestu Zagreb, a slijede Split, Osijek, Rijeka, Velika Gorica i Zadar.
Udio blokiranih Zadrana je 7,23 posto u ukupnom broju stanovništva, a njihov ukupni dug iznosi 657,2 milijuna kuna, odnosno u prosjeku oko 121.000 kuna po svakom pojedinom dužniku. Na području cijele Zadarske županije blokirano je čak 11.823 građana.
