Globalno bogatstvo nastavlja rasti te je privatna financijska imovina
kućanstava prošle godine porasla za oko 12 posto, na 164 bilijuna
dolara, a jednaku stopu rasta imala je i 2013. godine, pokazuje analiza
Boston Consulting Groupa.
Ovakav rast nastao je zahvaljujući nastavku oporavka svjetskog gospodarstva i solidnom rastu dioničkih i obvezničkih tržišta.
Najbogatija je i dalje Sjeverna Amerika s imovinom od 51 bilijun dolara.
Azijsko -pacifička regija, bez Japana, prestigla je Europu i zauzela
drugo mjesto s 47 bilijuna dolara ukupne financijske imovine. S obzirom
na prognozirani rast imovine na 57 bilijuna, Azijsko-pacifička regija će
sljedeće godine postati bogatija od Sjeverne Amerike, te će do 2019.
imati 34 posto globalnog bogatstva.
Prema projekcijama, globalno bogatstvo u obliku financijske imovine 2019. godine porast će na 222 bilijuna dolara.
Promatrano po regijama, rast je nastavljen na većini njih, ali su
značajne razlike u stopama rasta. Azijsko-pacifička regija i dalje ima
najveće stope rasta, te je bogatstvo u toj regiji prošle godine poraslo
za čak 29 posto.
Dvoznamenkaste stope rasta imaju i Istočna Europa kao i Južna Amerika.
Sa druge strane, zapadna Europa i Sjeverna Amerika, koje su donedavno
bile najbogatije, imaju znatno niži rast.
Sjeverna Amerika
Privatno bogatstvo u Sjevernoj Americi poraslo je prošle godine za oko 6
posto na 51 bilijun dolara, što predstavlja 28 posto globalnog
bogatstva. SAD je najbogatija država svijeta s bogatstvom od 46
bilijuna. Kanada je među deset najbogatijih zemalja s privatnim
bogatstvom od 5 bilijuna dolara.
Zapadna Europa
Zapadna Europa imala je prošle godine rast privatnog bogatstva od 7
posto, na 40 bilijuna dolara. Mnoge zemlje imale su dvoznamenkasti rast a
među njima su: Švedska (13 posto), Velika Britanija i Nizozemska (11
posto) i Danska (10 posto).
Istočna Europa
Privatno bogatstvo u Istočnoj Europi prošle je godine poraslo za 19
posto, na 3 bilijuna dolara. Najveći pokretač rasta u ovoj regiji je
Rusija gdje je privatno bogatstvo poraslo za 25 posto, na 2 bilijuna
dolara. U ostalim zemljama su stope rasta još uvijek jednoznamenkaste:
češka (8 posto), Mađarska (8 posto), Slovačka (6 posto) i poljska (5
posto).
Azijsko – pacifička regija
Privatno bogatstvo u Azijsko-pacifičkoj regiji poraslo je prošle godine
za 29 posto, nakon rasta od 27 posto u 2013, te je dosegnulo 47 bilijuna
dolara. Prema prognozama ova će regija do 2019. dosegnuti 75 bilijuna
dolara, i postati uvjerljivo najbogatija na svijetu.
Južna Amerika
Privatno bogatstvo u Južnoj Americi raslo je po dvoznamenkastim stopama,
te je u 2014. poraslo za 10 posto i dosegnulo 4 bilijuna dolara. Snažan
rast imali su Meksiko (15 posto), Kolumbija (10 posto) i Brazil (10
posto). Do 2019. privatno bogatstvo u ovoj regiji trebalo bi dosegnuti 7
bilijuna dolara.
Srednji istok i Afrika (MEA)
U ovoj regiji privatno bogatstvo raslo je prošle godine po stopi od 9
posto i dosegnulo 6 bilijuna. Prema procjenama, u 2019. godini trebalo
bi dosegnuti 9 bilijuna.
