Agencija Standard & Poor’s zadržala je u petak dosadašnji
dugoročni kreditni rejting Hrvatske na “BB” i kratkoročni na “B”, ali su
izgledi smanjeni sa “stabilnih” na “negativne” uz prognozu da će javni
dug nastaviti rasti, a reforme izostajati.
Trenutna vlada potratila je tri godine mandata, a u predizbornom
razdoblju, ozbiljnije zahvate koji bi vodili ka smanjenju državne
potrošnje, koja i generira javni dug, nitko više ni ne očekuje.
Za analitičare Raiffeisen banke, negativni izgledi rejtinga nisu
iznenađenje, s obzirom da je vlada u posljednje dvije godine prekršila
fiskalno pravilo koje određuje rast javnih rashoda prema rastu BDP-a,
te da se ne provode reforme koje bi zaustavile divljanje duga, koji će
ove godine premašiti 90 posto BDP-a.
Izbori bi mogli povećati ionako prevelike rashode
“Nije nas iznenadila promjena izgleda hrvatskoga zaduživanja iz
stabilnih u negativne, dapače, u potpunosti je potvrdila naša
očekivanja. Naime, kao što smo nedavno objavili u našoj tromjesečnoj
publikaciji odgađanje snažnijega konsolidacijskog zamaha u (pro)vođenju
fiskalne politike predstavlja potencijalno jedan od najvećih rizika na
daljnji rast fiskalnoga deficita te posljedično i javnoga duga.
Činjenica je da je u posljednje dvije godine prekršeno fiskalno
pravilo koje određuje rast javnih rashoda u odnosu na rast nominalnoga
BDP-a, što je posljedično dovelo i do neispunjenja ciljanog kriterija
fiskalnoga deficita postavljenog u okviru EDP programa. Izostanak
radikalnijih strukturnih reformi (s posebnim naglaskom na ‘gubitaška’
javna poduzeća u državnom vlasništvu) predstavljaju potencijalnu
opasnost u pogledu dugoročne održivosti javnoga duga. Istovremeno,
predviđeni gospodarski rast kakvog je Vlada zacrtala u okviru
posljednjega konvergencijskog programa u narednom trogodišnjem razdoblju
praktički ne ostavlja značajniji manevarski prostor u slučaju
eventualnih vanjskih i/ili unutarnjih makroekonomskih šokova koji bi
mogli dodatno ugroziti dinamiku rastućega javnog duga.
I pored svega, činjenica da se nalazimo u (pred)izbornoj godini, nosi
sa sobom rizik većih rashoda, barem ako je suditi po dosadašnjim
iskustvima. Utoliko ne iznenađuje i ocjena S&P agencije da bi
proračunski manjak i u ovoj godini mogao biti značajno iznad ciljanih
vrijednosti. Prema našim očekivanjima, projicirani fiskalni deficit opće
države (od približno 5,4% BDP-a) mogao bi do kraja ove godine pogurati
razinu javnoga duga i iznad 90% BDP-a. U slučaju da dođe do očekivane
dodatne promjene obuhvata javnoga duga na poduzeća u državnom vlasništvu
koja su povezana s lokalnim jedinicama, nominalni iskaz javnoga duga
ponovno će biti revidiran naviše, no u konačnici propisana metodologija
ESA 2010 između ostalog, ima za cilj na transparentniji način prikazati
stanje u javnim financijama, stoga pozdravljamo svaku promjenu koja ide u
tom smjeru”, komentirali su za Index iz odjela analiza Raiffeisen
banke.
Hrvatska je među najrizičnijim zemljama Europske unije, te se iznos
za kamate koji država plaća popeo na 3,5 posto BDP-a uz perspektivu
daljnjeg rasta, dok je u usporedivim zemljama taj iznos znatno manji, a
njihova gospodarstva u mnogo boljem stanju.
“Činjenica je da su javni rashodi za plaćanje kamata u Hrvatskoj
dosegnuli razinu od približno 3,5% BDP-a te da je predviđen njihov
daljnji rast u narednom trogodišnjem razdoblju. To je znatno iznad
usporedivih zemalja (Češke, Bugarske, Rumunjske, Slovačke) čiji se
rashodi za kamate nalaze na razinama ispod 2% BDP-a. Prolongirana
recesija (pad BDP-a tijekom posljednjih šest godina) te već spomenuti
izostanak strukturnih reformi, neispunjavanje fiskalnoga pravila pa niti
postavljenih ciljanih kriterija fiskalnoga deficita u okviru EDP
procedure, utječe na stvaranje negativne percepcije Hrvatske kao
‘rizične zemlje’.
Visok udio države u BDP-u uz nizak udio privatnoga sektora u
gospodarstvu kojem prijeko treba osloboditi veći fiskalni prostor –
izazov je s kojim se treba uhvatiti u koštac bez odgađanja. U protivnom,
povratak neizvjesnosti i/ili nestabilnosti na financijskim tržištima
svakako bi ponajprije osjetila rizičnija izdanja poput hrvatskih, čija
je premija rizika još uvijek veća od usporedivih država srednje i
istočne Europe. Dakle, nema prihvatljive alternative (bolnim)
strukturnim reformama ako želimo izbjeći neželjene scenarije koji
proizlaze iz pojačane vulnerabilnosti uslijed promjene uvjeta
zaduživanja, eventualnih tečajnih promjena i /ili nedostatnoga
gospodarskog rasta”, upozoravaju analitičari Raiffeisen banke.
