Industrija kože i kožnih proizvoda u
posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuiran rast te pozitivne
trendove u svim segmentima poslovanja. Velike su mogućnosti
zapošljavanja u ovom sektoru s obzirom na sve značajnije greenfield
investicije u posljednjih nekoliko godina, priopćeno je iz HGK.
Investicije su se dogodile većinom u Međimurskoj i Varaždinskoj
županiji u kojima ova industrijska grana zapošljava više od 75 % od
ukupnog broja zaposlenih u kožarsko-prerađivačkoj industriji Hrvatske.
Uz
strane investicije, pozitivne pomake bilježe i hrvatske tvrtke koje
zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima u proizvodne pogone, stručnom
usavršavanju zaposlenika, marketinškim aktivnostima te nastupima na
međunarodnim sajmovima, imaju svoje kupce na domaćem i stranom tržištu.
“HGK
je aktivno uključena te pomaže gospodarstvenicima svim raspoloživim
resursima u organiziranju tematskih skupova, na kojima je moguće
ostvariti suradnju putem udruživanja i razmjene ideja te putem sajmova
na ino-tržištu, na kojima tvrtke (uz sufinanciranje HGK i druge vrste
potpore) dobivaju solidnu platformu za distribuciju i promociju svojih
proizvoda na potencijalno tržište.
HGK je tako
organizirala i 2. Regionalni skup kožara i obućara ‘Obrazovanje stručnih
kadrova za područje proizvodnje kože, obuće i galanterije’, na kojemu
je javnost upoznala s problemom nedostatka srednjoškolaca i studenata
zainteresiranih za obrazovanje u području obrade kože i izrade proizvoda
od kože”, rekla je stručna suradnica Sektora za industriju HGK Branka
Prišlić.
Predložene su i mjere za rješavanje problema,
poput proglašavanja zanimanja deficitarnim radi malog broja upisanih
učenika, kako bi se osiguralo stipendiranje gospodarstvenika, lokalne
zajednice i obrazovanja pri ulaganju u materijalnu opremljenost
radionica i specijaliziranih učionica.
Nadalje, u svim je
programima nastave potrebno povećanje broja sati praktične nastave na
razini srednjoškolskog obrazovanja, radi stjecanja znanja i vještina u
radu te uvođenja modela učenja na radnome mjestu, kako bi učenike
približili poslu.
Potrebno je uspostaviti i optimalnu mrežu programa
kože u strukovnim školama, a koji se temelje na analizi i procjeni
regionalnih razvojnih gospodarskih potreba te na procjeni materijalnih i
kadrovskih uvjeta u školi, priopćila je HGK. Hrvatska
kožarsko-prerađivačka djelatnost ima dugu proizvodnu tradiciju te je u
svijetu kožarstva i obućarstva priznata kao tradicionalno kvalitetan
proizvođač, pri čemu su najznačajniji naručitelji uslužnih poslova
(obuće) s EU tržišta, dodaje se u priopćenju HGK.
