Jedini sektor koji je više zadužen u rujnu u odnosu na prosinac prošle godine jest sektor države
Nominalna vrijednost kreditnog portfelja poslovnih banaka u ovoj je
godini pod iznimno jakim utjecajem tečaja švicarskog franka i kune,
osobito u dijelu zaduživanja sektora kućanstava koji ima najveći udio
kredita vezanih uz CHF (oko 16 %) i koji čini oko 45 % ukupnih kreditnih
potraživanja banaka, navodi se u analizi HGK.
Naime, kod ovog sektora je mjesečni rast nominalne vrijednosti
kredita zabilježen tek u četiri od devet mjeseci, i to isključivo u
onima u kojima je zabilježena i deprecijacija kune prema švicarskom
franku: u siječnju (kada je CHF ojačao prema kuni za 15 % nakon što je
švicarska centralna banka napustila fiksno vezanje tečaja franka uz
euro), zatim u ožujku i svibnju te sada, u rujnu (rast kredita za 0,4 %,
koliko je i ojačao franak prema kuni).
Država jedina povećala zaduživanje kod banaka
No, ni efekt tečaja nije spriječio nominalni pad: stanje kredita u
rujnu kod sektora kućanstava (126 milijardi kuna) bilo je niže nego
krajem prošle godine za 0,3 %. Kod sektora nefinancijskih društava koji
je marginalno malo zadužen kreditima vezanim uz franak (između 1 i 2 %),
nominalna vrijednost kredita pada značajnije: u rujnu (89,7 milijardi
kuna) je bila niža za 2,5 % u odnosu na kraj prošle godine.
Jedini sektor koji je više zadužen u rujnu u odnosu na prosinac
prošle godine jest sektor države (+ 2,3 %) prema kojem su se poslovne
banke značajno više izložile u godinama krize (udio države u kreditnim
potraživanjima banaka je od 2008. godine porastao za 11,5 strukturnih
bodova, do povijesno visokih 20,6 % u rujnu ove godine).
“U preostalom dijelu godine ne treba očekivati povoljnije trendove,
osobito u kontekstu stupanja na snagu Zakona o kreditnim institucijama
(30. rujna) koji propisuje konverziju kredita denominiranih u CHF i
denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF i posljedica koji će
taj Zakon povući za sobom. Naime, najveće banke (Zaba i PBZ) već su
objavile pad dobiti u prva tri kvartala uslijed povećanog rezerviranja
za potencijalne troškove vezane uz konverziju kredita u ‘švicarcima’,
što utječe na njihovu još veću zatvorenost prema rizicima u poslovanju”,
navode analitičari HGK.
Kreditiranje u eurozoni se oporavlja, u Hrvatskoj negativni trendovi
S druge strane, prema naznakama sa sjednice Europske centralne banke
od 22. listopada, dinamika kreditiranja na području eurozone i dalje se
postupno poboljšava, iako kretanja u odobravanju kredita nefinancijskim
društvima i dalje odražavaju zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus.
Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka iz trećeg tromjesečja pokazuje
povećanje potražnje za bankovnim kreditima, poduprto općom razinom
kamatnih stopa i potrebama za financiranjem u svrhu ulaganja. Standardi
odobravanja kredita tvrtkama dodatno su ublaženi, prije svega zbog
povećanja konkurentskih pritisaka u bankovnim aktivnostima sa
stanovništvom, pri čemu su se donekle pooštrili standardi za odobravanje
stambenih kredita kućanstvima.
“Za razliku od eurozone, nepovoljna se kretanja u pogledu
kreditiranja hrvatskoga gospodarstva i stanovništva od strane poslovnih
banaka nastavljaju. To potvrđuje činjenica da je nominalni iznos kredita
sektoru kućanstva i nefinancijskih društava u rujnu manji u odnosu na
kraj prošle godine. Porast je zabilježen jedino u sektoru države čiji je
udio u kreditnim potraživanjima banaka porastao do povijesno visokih
20,6 %. U tom kontekstu, do kraja godine ne očekujemo povoljnije
trendove kretanja.”, komentirao je Zvonimir Savić, direktor sektora
analiza HGK.
