Hrvatska je tijekom 2015. godine u proračun Europske unije uplatila
nešto više od 3 milijarde kuna, dok su istodobno Hrvatskoj iz EU
proračuna doznačena sredstva u iznosu višem od 4 milijarde kuna, što
znači da će Hrvatska i ove godine biti u plusu, kažu iz Ministarstva
regionalnog razvoja i fondova EU.
Prema preliminarnim podacima Ministarstva financija, hrvatske uplate u
proračun EU za 2015. godinu iznose 3,01 milijardu kuna ili 394 milijuna
eura, a iz proračuna EU ove je godine Hrvatskoj doznačeno ukupno 4,24
milijarde kuna, odnosno 556 milijuna eura. To znači da je iz EU
proračuna ove godine isplaćeno 1,23 milijarde kuna više nego je
uplaćeno.
Iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova napominju i kako
dio isplata ide izravno korisnicima pojedinih programa, pa je iznos i
veći od onoga što je evidentirano u Ministarstvu financija.
Konačni i precizni podatci biti će poznati kada Europska komisija sredinom slijedeće godine objavi svoje financijsko izvješće.
Značajna ulaganja u znanost
Od projekata sufinanciranih ove godine sredstvima iz EU fondova , iz
Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU izdvajaju projekte
sufinancirane iz Operativnog programa “Regionalna konkurentnost
2007.-2013.”, a kojima su ostvarena značajna ulaganja u znanost, odnosno
znanstvenu infrastrukturu.
Među tim je projektima, primjerice “BIOCentar”,
odnosno Inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju
tehnologije u sklopu istočnog kampusa Sveučilišta u Zagrebu, na
Borongaju. Također, iz Ministarstva navode i projekt razvoja istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci,
čija je ugovorna vrijednost veća od 180 milijuna kuna. Taj projekt će
uskoro biti dovršen, a obuhvaćat će novi Centar za visokoprotočne
tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i
tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje, laboratorije
Građevinskoga fakulteta, Hidrotehnički laboratorij, Geotehnički
laboratorij, Laboratorij za prometnice, Laboratorij za materijale te
Laboratorij za konstrukcije.
Regionalni istraživačko-razvojni biotehnološki centar
Brodsko-posavske županije, u sklopu Srednje škole Matija Antun
Reljković u Slavonskom Brodu, ugovorne vrijednosti 11,23 milijuna kuna,
pak, obuhvatio je izgradnju i opremanje laboratorija, komore i
plastenika za proizvodnju sadnica iz bezvirusnog sadnog materijala, na
više od 1.400 četvornih metara. Poduzetnici koji posluju u sektoru
poljoprivrede u tom će centru moći dobiti pomoć za unaprjeđenje
vlastitog poslovanja, dok se obrazovnom komponentom centra želi pomoći
postojećim i potencijalnim poljoprivrednim poduzetnicima te
nezaposlenima koji žele razviti posao u sektoru poljoprivrede.
Samo kroz Operativni program “Regionalna konkurentnost” ove je godine
ukupno EK prijavljeno 87,12 milijuna eura prihvatljivih izdataka, od
čega je EK već isplatila 43 milijuna eura, dok će ostatak iznosa biti će
plaćen tijekom 2016. godine, uz dodatnih 10,98 milijuna eura koliko
Hrvatska može najviše primiti prije službenog zatvaranja tog programa.
Za Operativni program “Konkurentnost i kohezija”, pak, tijekom 2016.
godine očekuje se da će Europska komisija uplatiti 194,05 milijuna eura
za predujam, a Hrvatska planira podnijeti zahtjeve za plaćanje u
minimalnom iznosu višem od 100 milijuna eura, navode iz Ministarstva
te dodaju kako tome treba dodati i druge operativne programe za koja su
upravljačka tijela druga ministarstva, poput prometa, zaštite okoliša,
razvoja ljudskih potencijala i dr.
U 2016. u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”
planira se nastavak provedbe 12 postupaka dodjele bespovratnih sredstava
započetih u 2015. godini. Ukupna vrijednost bespovratnih sredstava koja
su stavljena na raspolaganje korisnicima u okviru tih postupaka iznosi
464 milijuna eura, od čega će iz proračuna EU biti povučeno 424 milijuna
eura.
Također, planirano je i pokretanje dodatna 54 postupka dodjele putem
kojih će korisnicima biti stavljeno na raspolaganje ukupno oko 2,5
milijarde eura bespovratnih sredstava, od čega oko 2 milijarde eura čine
EU sredstva.
Projekti na listi “Junckerovog plana”
U sadašnjoj situaciji, nakon produžene gospodarske krize i visoke
zaduženosti privatnog i javnog sektora, Hrvatska se ipak u budućnosti
prije svega okreće Europskim strukturnim i investicijskim (ESI)
fondovima, tj. bespovratnim sredstvima za financiranje investicijskih i
gospodarskih aktivnosti kao najpovoljnijem i isplativijem obliku
financiranja.
To, međutim, kažu iz Ministarstva, ne znači da treba podcjenjivati
mogućnosti za ulaganja iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU),
tzv. Junckerovog fonda za Hrvatsku. S obzirom da su područja ulaganja
prilično široko definirana, Hrvatska se treba sama opredijeliti za
investicije koje želi kandidirati u EFSU, dodaju.
“Trenutno se razmatraju projekti i investicije koje ne mogu zatvoriti
financijsku konstrukciju koristeći EU fondove i druge dostupne izvore, a
to su projekti iz energetskog sektora i digitalne infrastrukture.
Segment zdravstvenog turizma koji u Hrvatskoj predstavlja potentnu nišu a
koja još uvijek nije dovoljno iskorištena, međutim za koju postoje
relativno povoljni preduvjeti, također je u razmatranju”, navode iz
ministarstva.
Trenutno se na projektnoj listi nalazi 20-ak projekata iz različitih
sektora što javnih, što privatnih. Za neke su već u tijeku razgovori s
HBOR-om, glavnom kontakt točkom za Plan ulaganja za Europu u Hrvatskoj
te s EIB-om.
“Za očekivati je da će Hrvatska ostvariti nekoliko većih
infrastrukturnih investicija pomoću EFSU-a, ali i da će znatno
profitirati sektor malog i srednjeg poduzetništva te srednje
kapitalizirane tvrtke preko financijskih instrumenata i shema koje će se
uz podršku EIB-a i EFSU-a realizirati putem HBOR-a, primjerice shema
za podjelu rizika za srednje kapitalizirana poduzeća i druge
prioritete”, kažu iz ministarstva. Dodaju i kako projektna lista nije
zatvorenog niti konačnog tipa i konstantno se prilagođava.
