Zahvaljujući jačanju potrošnje, izvoza i
investicija, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo i u
četvrtom lanjskom tromjesečju poraslo više od 2 posto, ali sporije nego
u prethodnom kvartalu.
Državni
zavod za statistiku (DZS) objavit će
krajem idućega
tjedna prvu procjenu bruto domaćeg
proizvoda (BDP) u četvrtom tromjesečju
2015., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine,
procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,1 posto u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Njihove
procjene rasta kreću se u rasponu od 1,8 do 2,6 posto.
Bilo
bi
to već
peto
tromjesečje
zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je
gospodarstvo skočilo 2,8 posto na godišnjoj
razini, najviše od drugog tromjesečja
predrecesijske 2008. godine.
Porezne
promjene potaknule rast plaća i potrošnje
Makroekonomisti
navode u anketi Hine da se rast gospodarstva, među
ostalim, zahvaljuje jačanju
osobne potrošnje,
najveće
sastavnice BDP-a.
Na
to ukazuje uspon prometa u trgovini na malo već 17 mjeseci zaredom,
što
nije zabilježeno
još
od 2007. Pritom je u četvrtom tromjesečju
maloprodaja porasla za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne
godine, što je njezin najbrži rast od trećeg kvartala 2007.
“Rast
indeksa raspoloženja i pouzdanja potrošača potvrđen je podacima o
nastavku rasta trgovine na malo i u posljednjem tromjesečju, što
upućuje na to da bi osobna potrošnja mogla i četvrto tromjesečje
zaredom pozitivno doprinijeti oporavku”,
navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Pritom
ističe kako se rast
potrošnje, među ostalim, zahvaljuje poreznim promjenama početkom
2015., koje su potaknule rast plaća.
Prema
podacima DZS-a, u prvih 11 mjeseci prošle godine prosječna neto
mjesečna plaća u pravnim osobama iznosila je 5.705 kuna, što je
realno 3,9 posto više u odnosu na isto razdoblje 2014. godine.
“Osim
rasterećenja osobnog dohotka ostvarenog poreznim izmjenama i
izostanka inflatornih pritisaka, rast maloprodaje zasigurno je i
posljedica produljenja turističke sezone, zaustavljanja negativnih
trenova na tržištu rada te poraslih očekivanja”, navodi se u
anketi Hine.
Izvoz
raste brže od uvoza
Pozitivno
na gospodarstvo utječe
i rast izvoza. Prema podacima DZS-a, Hrvatska
je u cijeloj 2015. izvezla roba u vrijednosti od 87,6 milijardi kuna,
što
je 10,7 posto više
nego u 2014. godini.
To
se ponajviše
zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg
hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz
je istodobno porastao 7 posto, dosegnuvši
oko 140 milijardi kuna.
“Očekujemo
pozitivan
doprinos neto izvoza na BDP, ali vjerojatno ne tako snažan
kao što
je bio u trećem kvartalu”,
navodi se u anketi Hine.
Očekuje
se nastavak rasta investicija
Pozitivno
bi na BDP trebalo utjecati i jačanje
industrijske proizvodnje, koja neprestano raste već
11 mjeseci zaredom, što je najdulji niz rasta od 2007. godine.
Pritom je u četvrtom tromjesečju proizvodnja
porasla za 3,3 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.
Većina
makroekonomista očekuju
i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u trećem
lanjskom tromjesečju
porasle za 2,2 posto na godišnjoj
razini, drugi kvartal zaredom.
“Očekujemo
i pozitivno kretanje investicijske aktivnosti, s obzirom da
građevinska
aktivnost ukazuje na zaustavljanje pada, dok je korištenje
EU fondova poboljšano”, navodi
jedan od makroekonomista.
I
dok se od investicija očekuje pozitivan doprinos BDP-u, analitičari
nisu sigurni u pozitivan doprinos državne
potrošnje,
koja je u prethodnom kvartalu porasla za 0,6 posto na godišnjoj
razini.
“Privatni
sektor je vjerojatno podržao blagi rast bruto investicija. No,
državna je potrošnja vjerojatno bila obuzdana neriješenim
postizbornim rezultatom”, navodi jedan od makroekonomista u
anketi Hine.
Rast
BDP-a u 2015.
znatno veći nego što se očekivalo
Nakon
što
je u prvom tromjesečju
prošle godine BDP porastao za 0,5 posto, u drugom za 1,2, a u trećem
za 2,8 posto, u prvih devet mjeseci 2015. BDP je bio realno veći
za 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
S
obzirom da se očekuje znatan uspon gospodarstva i u posljednjem
lanjskom kvartalu, jasno je da će rast BDP-a biti znatno veći nego
što se očekivalo. Na početku 2015. procjene rasta gospodarstva kretale su se između 0,2 i 0,5 posto.
U
svakom slučaju, 2015. će biti prva godina rasta gospodarstva nakon
šest
godina recesije, a nastavak uspona BDP-a očekuje se i u ovoj godini.
EK
najoptimističnija u vezi rasta u 2016.
Pritom
je najoptimističnija Europska komisija, koja je nedavno povećala
procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2016. godini na 2,1 posto, s
prethodnih 1,4 posto.
Hrvatska
narodna banka (HNB) povećala
je, pak, procjenu rasta BDP-a u ovoj godini s prethodnih 1,5
na 1,8 posto.
Osam
makroekonomista u anketi Hine nešto je opreznije, pa u prosjeku u
ovoj godini očekuju rast gospodarstva od 1,2 posto. Pritom se
njihove procjene rasta kreću u rasponu od 1 do 1,5 posto.
“Pozitivan
doprinos očekujemo od osobne potrošnje, koja bi trebala biti
podržana i pozitivnim očekivanjima od turističke sezone. Očekujemo
i nastavak pozitivnog doprinosa neto izvoza roba i usluga, ali i
investicija”, navodi se u anketi Hine.
Međutim,
puno toga ovisit će o vanjskom okruženju, poput
rasta gospodarstva EU-a, kretanja cijena nafte i kamata na svjetskom
tržištu kapitala…
“U
2016. očekujemo sporiji rast nego godinu prije zbog nešto
nepovoljnijeg međunarodnog okruženja i izostanka jednokratnih
mjera, poput izmjena u sustavu poreza na dohodak, koje su snažno
utjecale na rast BDP-a u 2015.”, navodi jedan od makroekonomista
u anketi.
Ističe
i kako ostaje otvoreno pitanje fiskalne konsolidacije, odnosno
doprinosa države, s obzirom da Vlada još nije predstavila smjernice
ekonomske politike i proračun.
“Fiskalna
je konsolidacija nužna, no njezino provođenje zasigurno će u
kratkom roku imati negativan utjecaj na razinu gospodarske
aktivnosti”, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.
