Koliko novca vrte internetski divovi koji drmaju svijetom

Milijarde dolara zarađuju se od oglašavanja i drugih usluga, a ne od
proizvodnje, prerade i prodaje nafte, enormno bogati pojedinci nisu više
(samo) šeici i sultani nego su to kompjutorski štreberi i tehnološki
entuzijasti, a svjetsku politiku više ne kroji geografija izvora nafte
nego sadržaji raznih računalnih servera umreženih preko cijelog globusa.

Na listi najvećih svjetskih kompanija uz imena kao Shell, Exxon, BP, Chevron ili Lukoil, počela su se u posljednjih godina redovito pojavljivati i imena poput Google, Facebook, Apple, Microsoft ili Amazon.com. Stoga i nedavna vijest o tome kako je na mjestu najvrednije svjetske kompanije Google smijenio Apple ne bi trebala biti preveliko iznenađenje. Apple i Microsoft
(kao nekad davno IBM) nisu pridošlice među najvećima. No njihovo
poslovanje nije isključivo vezano uz internet. Apple prodaje milijune
mobilnih telefona i drugih uređaja, a Microsoft je i dalje svjetski
softverski gigant.

Google pak najveći dio svojih prihoda ostvaruje isključivo na internetu.
Od sredine prošle godine kompanija je malo preuredila organizacijsku
strukturu te sada ima krovni holding imena Alphabet, no Google je i dalje daleko najveći generator prihoda.

O kakvim prihodima se tu radi? Prošle godine 75
milijardi dolara. Za usporedbu, bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske,
dakle vrijednost svega proizvedenog u Hrvatskoj tijekom godine dana,
kreće se oko 50 milijardi dolara. Samo godinu dana ranije
Googleovi prihodi iznosili su 66 milijardi dolara. Godinu prije, u
2013., prihod je bio 55,5 milijardi itd. Ugrubo, kompaniji u posljednjih pet godina prihodi godišnje porastu za desetak milijardi dolara.

Google je u današnju kompaniju izrastao zahvaljujući usluzi
pretraživanja interneta. Korisnici su u potrazi za nekim sadržajem na
internetu koristili Googleovu tražilicu koja se s vremenom, zahvaljujući
algoritmu koji su razvili i usavršavali osnivači Larry Page i Sergey Brin,
izdvojila iz konkurencije zbog najrelevantnijih rezultata. U Googleu su
primijetili da uz rezultate pretraživanja mogu plasirati i reklame i
oglase što se pokazalo izuzetno uspješnim poslovnim modelom. Od ukupnih
prihoda Alphabeta danas, 90 posto su prihodi koje od oglasa i reklama
ostvaruje Google iako se oni više ne prikazuju samo uz rezultate
pretraživanja već je kompanija bitno proširila svoju ponudu.

U poslovni model, čini se, vjeruju i investitori i dioničari. Cijena
dionice Googlea, koja kao i dionice svih ostalih kompanija reflektira
očekivanja ulagača o budućem poslovanju, danas se kreće oko 730 dolara.
Ta cijena pomnožena s brojem ukupno izdanih dionica daje tržišnu
vrijednost Googlea od oko 500 milijardi dolara i to je upravo ona
vrijednost po kojoj je Google nedavno pretekao Apple. Iako, zbog načina
na koji se izračunava ta vrijednost i mali pomak u cijeni dionice na
burzi može predstavljati milijardu, dvije pomaka u vrijednosti kompanije
što, opet, dovodi do toga da se dvije kompanije, ako su im tržišne
vrijednosti bliske, mogu svakodnevno smjenjivati na vrhu liste.

Među kompanijama koje najveći dio svojih prihoda ostvaruju kroz
poslovanje na internetu Google s još dvije američke tvrtke čini posebnu,
tešku kategoriju. Uz Google to su još Amazon.com i Facebook, a obje trenutačno vrijede više od 200 milijardi dolara.

Amazon.com, čija se tržišna kapitalizacija kreće oko
razine od 260 milijardi dolara izdvaja se po tome što ima najveće
prihode među svim internetskim tvrtkama. Lani su oni dosegnuli čak 107
milijardi dolara, no kako je glavna djelatnost Amazona trgovina koja
može imati dosta niske marže, profit kompanije u 2015. iznosio je nešto
manje od 600 milijuna dolara.

Treća kompanija u spomenutoj kategoriji najpoznatija je društvena mreža Facebook.
Tržišna vrijednost mu je oko 300 milijardi dolara, a lani je imao
gotovo 18 milijardi dolara prihoda. Slično kao i Googleu i Amazonu
kojima su posljednjih godina prihodi godišnje rasli po desetak milijardi
dolara (Amazonu čak i nešto više), Facebooku su oni lani porasli za
5,5, a godinu prije za 4,6 milijardi. Facebook sve više svojih
prihoda nastoji ostvariti kroz oglašavanje čime postaje sve ozbiljniji
konkurent Googleu, a obje kompanije vrlo su se ozbiljno posvetile novoj,
sve raširenijoj, platformi – pametnim mobilnim telefonima.

Sve tri spomenute kompanije u nominalnom su vlasništvu raznih investicijskih fondova i velikih ulagača. No osnivači Googlea Larry Page i Sergey Brin, kao i osnivač Facebooka Mark Zuckerberg kroz dionice koje im daju posebna većinska glasačka prava i dalje drže kontrolu nad poslovanjem kompanija.

Gledajući po tržišnoj vrijednosti, nakon tri američke, na svjetskoj
listi najvećih internetskih kompanija dolaze tri kineske. Nimalo
začuđujuće, kineske kompanije uspjeh duguju gotovo istom poslovanju kao
američke. Alibaba, čija se tržišna vrijednost kreće oko
170 milijardi dolara, poput Amazona, najveća je kineska kompanija za
internetsku trgovinu. Iako godišnje ostvaruje manje od petine prihoda
Amazona, neto dobit joj je u fiskalnoj 2015. bila šest puta veća nego
kod američkog konkurenta.

Druga je kompanija koja je slična američkom konkurentu Baidu,
najveća kineska tražilica koja popularnost dijelom duguje i činjenici
da Google gotovo i ne posluje na kineskom tržištu jer nije želio
udovoljiti zahtjevima tamošnjih vlasti o cenzuriranju rezultata
pretraživanja. Baidu ima tržišnu kapitalizaciju od oko 85
milijardi dolara, godišnje prihode od desetak milijardi i neto dobit od
oko četvrtine tog iznosa, pokazuju dostupni podaci.

Kompanija Tencent, treći među tri najveća kineska
internetska igrača, ponešto sliči Facebooku. Američkoj je tvrtki
odskočna daska, i primarni proizvod iz kojeg se razvila, bila društvena
mreža, dok je Tencent izrastao na temelju aplikacije QQ koja služi za
razmjenu poruka na internetu, poput nekad popularnog servisa ICQ. Tencentov QQ u Kini ima daleko najviše korisnika,
a u međuvremenu se tvrtka proširila, baš kao i Facebook, na vrlo širok
spektar servisa i usluga na internetu, od igrica preko usluga plaćanja
do društvenih mreža, ali i usluge taksi prijevoza, poput vrlo popularnog
Ubera.

Tržišna vrijednost Tencenta tako se danas kreće oko razine od 170
milijardi dolara, otprilike jednako kao i tržišna vrijednost Alibabe. U
posljednjem fiskalnom kvartalu kompanija je imala 4,2 milijarde dolara
prihoda i 1,2 milijarde neto dobiti.

Kinesko-američka dominacija među internetskim kompanijama nastavlja se i
niže na listi najvećih. U trećoj grupi kompanija čija se tržišna
vrijednost ovih dana kreće ispod 50 milijardi dolara nalaze se kineski JD.com te američke tvrtke Yahoo, eBay, PayPal, Netflix i Salesforce.com.

JD.com se, poput Alibabe, bavi internetskom trgovinom u Kini. Vrijednost
kompanije kreće se oko 36 milijardi dolara, a ono što je interesantno
je da, uz Alibabu i Baidu, JD.com ima dionice izlistane na američkoj
burzi. JD.com se po još nečemu razlikuje od najvećih svjetskih
internetskih kompanija. Tvrtka posljednjih godina posluje s gubitkom
usprkos strelovitom rastu prihoda koji su u posljednjem tromjesečju za
koje su dostupni podaci iznosili 6,4 milijarde dolara, gotovo jednako
kao u cijeloj 2012. godini.

Pozitivno poslovanje nešto je što muči i Yahoo.
Američka je tvrtka izrasla, poput Googlea, na usluzi internetskog
pretraživanja, ali nikad nije uspjela ponoviti dominaciju koju je imala
krajem devedesetih godina i početkom ovog stoljeća. Niz zaokreta i
odluka u poslovnoj politici nikad se nije pretvorio u nešto opipljivije i
stabilnije. To dokazuju i podaci o poslovanju za prošlu godinu. Iako
kompanija ima tržišnu vrijednost od oko 30 milijardi dolara, uz prihode
od pet milijardi u 2015. zabilježila je gubitak od čak 4,7 milijardi
dolara zbog jednokratnog otpisa dijela imovine. Kompaniji godinama
vrijednost zapravo održava činjenica da je svojevremeno kupila vlasnički
udio u Alibabi te u vlasništvu ima 15,5 posto dionica te kineske
kompanije.