Mirovinski fondovi poslovnu 2015. ispratili
su raspolažući sa 74,04 milijardi kuna neto imovine. Predstavnici
društava za upravljanje fondovima potvrdili su interes za ulaganja u
infrastrukturne državne projekte i dokapitalizacije poduzeća. A
potencijalni iznos je gotovo 11 milijardi kuna.
te u zračne luke u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Osijeku.
kao i s bivšom, već su razgovarali o HAC-u. No ništa još nije
dogovoreno, kaže Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog d.o.o.
‘‘Sad
smo razgovarali i s premijerom Oreškovićem, ministrima Marićem i
Butkovićem.
Sve opcije su u igri. Ništa konkretno nije dogovoreno. Što
se nas tiče, točno znamo što želimo. Posredno mislim da je to ulaganje u
infrastrukturu u obliku dioničkog društva. A mi ne trebamo bit jedini
ulagači. Mogu biti i drugi – građani, drugi subjekti. Ali definitivno
mislim da bi se računalo na građane‘‘, rekao je Vlaić.
Pri
tom je interes fondova i kontrola u bilo kojem obliku koji država
ponudi (vlasništvo, koncesija).
Podsjetimo, nedavno je premijer
Orešković rekao da se za smanjenje duga autocesta (oko 4 i pol milijardi
eura) razmatra opcija korištenja drugog mirovinskog stupa i IPO
(inicijalna ponuda dionica) ponude građanima kao moguće ulaganje, ujedno
kao benefit za buduće mirovine.
Na predstavljanju poslovnih rezultata
za 2015. predstavnici fondovskih društava i mirovinskih osiguravajućih
društava vrlo dobrima su ocijenili lanjske prinose za buduće mirovine.
Prosječni ostvareni prinos bio je 6,19 posto.
‘‘Prinosi u prošloj godini
za otvorene dobrovoljne mirovinske fondove od 6,66 isto mislim da je
dosta solidan. Zatvoreni su imali još nešto veći prinos‘‘, naveo je
Vlaić, ujedno predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim
fondovima i mirovinskoh osiguravajućih društava.
