Na izvještajnom ročištu 18. siječnja utvrđivat će se tražbine a stečajna upraviteljica Iva Petanjek je već osporila 44,7 milijuna kuna
Stečaj Gortana-Zadar d.o.o. bit će vjerojatno jedan od složenijih i dugotrajnijih postupaka na Trgovačkom sudu Zadar. Kao što je poznato stečaj je proglašen u studenom nakon prijave Fine zbog blokade računa u iznosu za ovu tvrtku malih 957.961 kunu.
Rješenjem Visokog trgovačkog suda koncem prošle godine, nakon žalbe direktora i većinskog vlasnika Marka Kerna, stečaj je postao pravomoćan. A sve je to uslijedilo nakon nekoliko godina iscrpljivanja oko predstečajne nagodbe koja je postala pravomoćna u svibnju 2015. godine no nije se realizirala.
Ugovor s Gradom postao kamen oko vrata
Gortan-Zadar je do 2008. godine bila najveća zadarska građevinska tvrtka s oko 200 zaposlenih, a pod udarima krize tone. Uprava je “našla rješenje”, osnovala je tvrtku Gortan-građenje i u nju prebacila 120 zaposlenih te pokušala nastaviti gospodarsku djelatnost, ali bez uspjeha jer su stari dugovi došli na naplatu.
Naime, još od 2002. godine, u jeku gradnju stambenog kompleksa na području nekadašnjeg TIZ-a, s gradonačelnicom Anom Lovrin odnosno Gradom Zadrom potpisan je ugovor o zamjeni neplaćanja komunalne naknade, a na ime izgrađene komunalne infrastrukture i javnih površina u novom stambenom kompleksu. Taj ugovor je pokretač raspada Gortana jer gradska uprava nije prihvaćala Gortanovo tumačenje o međusobnom prebijanju potraživanja i oko toga se još uvijek vodi sudski spor. Riječ je o sporu vrijednom čak 82 milijuna kuna, a na to su se nadodali rizični kreditni aranžmani s OTP i Erste bankom, pa onda državom, te brojnim drugima.
Čak 8.000 četvornih metara neprodanih nekretnina
Stečajna upraviteljica Iva Petanjek, ekonomistica iz Zagreba koji je na ovaj složeni stečaj raspoređena automatizmom s liste stečajnih upravitelja, vrlo je detaljno za izvještajno ročište prikazala situaciju u kojoj se nalazi Gortan Zadar. Popisane su brojne nekretnine ove građevinske tvrtke koje se sastoje od stanova, poslovnih prostora i terena, velikim dijelom pod razlučnim pravom vjerovnika, a čak 8.000 četvornih metara je neprodanih nekretnina.
Radnici nisu prijavili potraživanja
Stečajna upraviteljica konstatira između ostalog da je u Gortanu zatekla nesređenu knjigovodstvenu dokumentaciju i da stoga “nije bila u mogućnosti odrediti tražbine radnika, a niti jedan radnik nije podnio samostalno prijavu potraživanja”. Zbog toga Petanjek predlaže Trgovačkom sudu da se na ispitnom ročištu posebno ispitaju radnička potraživanja.
Nadalje, zbog otvaranja stečaja nad Gortanom-Zadar obustavljeni su brojni sudski postupci. Radi se o čak 28 posebnih sudskih postupaka redom u višemilijunskoj vrijednosti – samo spor između Gortana i Grada Zadra je na iznos od 82,7 milijuna kuna, a spor između Gortana i Lignuma je na 53 milijuna kuna.
Još prije predstečajnog postupka u ovršnom je postupku prodano imovina Gortana, najvećim dijelom stanovi na TIZ-u, u vrijednosti 50,6 milijuna kuna, a sad će se vidjeti na koji će se način dalje vjerovnici namirivati.
Gradu Zadru osporeno 41,4 milijuna kuna potraživanja
Vjerovnici su dosad prijavili ukupno 191,375.512 kuna potraživanja, a među njima su najveća potraživanja OTP banke od čak 83,5 milijuna kuna, Erste banka traži 12,7 milijuna kuna, država za neplaćene poreze i doprinose 31,6 milijuna kuna….
Zanimljivo je da je stečajna upraviteljica od potraživanja Grada Zadra priznala 11,7 milijuna kuna na ime neplaćene komunalne naknade, a osporila onaj dio iz Ugovora o izgradnji komunalne infrastrukture od čak 41,4 milijuna kuna jer se taj dio nalazi u sudskom postupku.
Izvještajno ročište 18. siječnja je, dakle, tek početak raspetljavanja višemilijunskog čvora gubitaka I poslovanja Gortana-Zadar.
