Finska je prva zemlja koja će se i stvarno upustiti u eksperiment 'temeljnog prihoda'. Od početka ove godine odabrana skupina nezaposlenih će primati plaću od 560 eura i s tom plaćom nisu povezani nikakvi uvjeti
Time je Finska prva zemlja na svijetu koja se doista upušta u
eksperiment, kako to funkcionira na ponašanje građana. Tu ‘plaću’
će dijeliti finska služba za socijalnu skrb tamo poznata kao
Kela. Možda treba dodati da taj iznos za život u Finskoj nipošto
ne znači da netko može lagodno živjeti: prosječna plaća je negdje
oko 3.400 eura, a to onda znači i da su troškovi života za naše
uvjete zastrašujuće visoki.
Ali to nije ni smisao takvog temeljnog prihoda, objašnjava
Marjukka Turunen koja je na čelu pravnog odjela Kele: ‘Mislimo da
bi to mogao biti odličan poticaj da ljudi prihvate barem male i
poslove na određeno vrijeme.’ Do sada su i nezaposleni vrlo
nerado prihvaćali takve poslove jer su se bojali da će tako biti
gurnuti na dno ljestvice ako se pojavi ‘pravi’ posao, a onda je
tu bio i problem poreza. Jer ako se taj prihod zbroji s pomoći
koju primaju, ponekad je ispadalo da im je u džepu ostajalo manje
nego da uopće ne rade.
U ovom konceptu je to drugačije: na taj temeljni prihod se ne
plaća porez, čak i ako nađu posao i zarade nešto povrh toga. ‘To
će im dati financijsku sigurnost. Mogu računati s tim da će im
taj novac stići na vrijeme. Što će učiniti s njim, to je njihova
stvar’, objašnjava pravnica socijalne službe.
Određena sigurnost
Sudionici ovog eksperimenta bit će izabrani slučajnim postupkom
među svim osobama između 25 i 58 godina koji su u Finskoj još u
studenom 2016. primali pomoć za nezaposlene. Izabrane osobe su
obaviještene tek 31. prosinca i nisu mogle odbiti sudjelovanje u
tom eksperimentu.
Institucija za socijalnu skrb je uvjerena kako će ‘primarni cilj’
tog eksperimenta biti povezan za promocijom zapošljavanja. A uz
to će i pomoći samim nezaposlenima koji su, osim potrage za
poslom, morali još ispunjavati nebrojene formulare i papire da bi
ostvarili svoju pomoć.
Predviđeno je da eksperiment traje dvije godine i u Finskoj se
nadaju da će ga proširiti na još više sudionika. No to još nije
odobrila vlada Finske.
U svim tim raspravama o temeljnom prihodu se čuju kritike kako će
tako ljudi biti još manje motivirani potruditi se da nađu posao.
Ali je činjenica da se radna okolina u našem današnjem društvu
bitno promijenila u usporedbi s ne tako davnom prošlošću.
Industrija sve manje treba ljudsku radnu snagu, nego tek
stručnjake koji će upravljati računalima. Zato zagovornici takvog
prihoda tvrde kako će on u jednom trenutku postati nužan jer
jednostavno neće biti dovoljno radnih mjesta za čitavo radno
sposobno stanovništvo.
I drugi eksperimentiraju
Takav temeljni prihod se još uvijek protivi uvriježenoj predodžbi
da se tek radom i zalaganjem može – već i hrvatska riječ to kaže
za-raditi novac. Švicarska je 2016. godine provela referendum u
kojem je predlagan temeljni mjesečni prihod od 2.500 švicarskih
franaka (oko 2.300 €) i radišni Švicarci su taj prijedlog
uvjerljivom većinom – odbili.
Ali o sličnim modelima se razmišlja i u drugim zemljama, ne samo
u imućnim državama poput Finske ili Nizozemske, nego i u Keniji i
čak Indiji. Po odvažnosti je odmah nakon Finske Kanada: u
pokrajini Ontario je predviđeno da se 2017. također provede
eksperiment ograničenih razmjera. Temelj te inicijative je
mišljenje bivšeg konzervativnog senatora Hugha Segala kojem je
jednostavno dosadila vječita rasprava zagovornika i protivnika
takvog koncepta – makar i jedni i drugi sve govore i tvrde samo
teoretski. Senator je zato smatrao kako je potrebno ‘stvoriti
dokaz kako bi se formirala politika razvoja, bez predrasuda i
zaključaka koji su unaprijed doneseni.’
Kanadski senator je zato predložio program koji će trajati tri
godine. Izabrane osobe će tako dobivati 1.320 kanadskih dolara
mjesečno (oko 930 €), a predviđa se da njime budu obuhvaćene i
invalidne osobe. Oni će primati 1,820 dolara (oko 1.280 €).
