Znak kvalitete kompanije su zaslužile zbog odgovornog odnosa prema zaposlenicima, posebno zaposlenim majkama, te plana daljnjeg poboljšanja uvjeta rada
JANAF i Lidl Hrvatska, prva su državna i trgovačka tvrtka u
Hrvatskoj, odabrane za nove nositelje MAMFORCE standarda.
Znak kvalitete kompanije su zaslužile zbog odgovornog odnosa
prema zaposlenicima, posebno zaposlenim majkama, te plana
daljnjeg poboljšanja uvjeta rada.
Diljem svijeta žene neplaćeno rade dva puta više od muškaraca.
Uzme li se u obzir prosječna plaća u Hrvatskoj oko 5.600 kuna
neto, mjesečni izgubljeni dodatni prihod je oko 4.300 kuna. Iako
sve obrazovanije i prisutnije na tržištu rada, žena na najvišim
pozicijama i dalje nema dovoljno. zbog ‘staklenog stropa‘.
Istovremeno, iskustva razvijenih zemalja pokazuju kako
uravnoteženje privatnih i poslovnih obaveza prate i bolji
demografski trendovi.
‘‘Taj dodatni neplaćeni rad u kućanstvu je veliki
problem, jer ne ulazi u nikakve statistike. Tog rada je i do 200
posto više žena u odnosu na muškarce, samim time je teško
očekivati da mogu jednako doprinositi i u poslovnom smislu.
Tvrtke koje dobiju osnovni standard, kao što su danas dobile,
prođu taj prvi dio procjene temeljem čega dobiju preporuke za
buduće razdoblje‘‘, ističe Dijana Kobas Dešković,
predsjednica Instituta ‘Zaposlena mama‘.
Prema istraživanjima Ekonomskog fakulteta, upravo su žene u
hrvatskoj maloprodaji najpogođenije, a posljedica veliki
negativni utjecaj na fertilitet. Praksa Lidla je drugačija.
”Uz ljetni kamp za djecu zaposlenika, tu je mogućnost
pola radnog vremena i povratka na puno radno vrijeme kada se
promjene obiteljske okolnosti.‘‘Radi se o cijelom spletu
procedura u kojima je posao dobro organiziran. Da se ne radi
prekovremeno, da se ne očekuju nadljudski napori, da budemo u
onih ‘8+8+8‘ i da se normalno radi‘‘, navodi Kobas
Dešković.
U Janafu, pretežito muškoj industriji transporta nafte i naftnih
derivata, radi 43 posto žena za koje je slično osigurano niz
pogodnosti, kaže Ivana Milković, voditeljica projekata.
‘‘U Janafu imamo klizno radno vrijeme, koje preko ovih
inciijativa pokušavamo povećavati. Zatim, konstantne sistematske
preglede za zaposlenike, tu je i niz ciljanih edukacija čiji je
broj natprosječan za prilike ostalih hrvatskih kompanija. Budući
da smo u pretežito državnom vlasništvu, mislim da smo i ovom
inicijativom pokazali da smo predvodnik trendova i da znamo što
radimo u upravljanju ljudskim resursima i društveno odgovornom
upravljanju‘‘, rekla je Milković.
Inicijative poput ovih s pogodnostima za radnike država bi
trebala porezno rasteretiti, poruka je poslodavaca. Nataša
Novaković, savjetnica za tržište rada i razvoj ljudskih
potencijala HUP-a.
‘‘Ako primjerice imate kamp za djecu u koji jako puno
uložite, onda bi barem taj dio koji radnicima dajete trebalo
porezno rasteretiti. A ne da se to još dodatno oporezuje. Isto
tako je i recimo s božićnicama za stručno osposobljavanje koje
nije radni odnos. To poslodavac želi dati radnicima, a porezno se
ne priznaje. Mislim da bi država to trebala razmotriti i
poticati, jer vjerujem da bi se još više poslodavaca odlučilo na
tako nešto, kad to ne bi morali dodatno, skoro dvostruko platiti
kroz poreze‘‘, ističu u HUP-u.
