Na tromjesečnoj razini broj aktivnog stanovništva je niži za 13 tisuća odnosno 0,7% dok je na godišnjoj razini broj aktivnih manji za 82 tisuće (4,3%). Potonje je posljedica razmjerno većeg smanjenja broja nezaposlenih osoba u odnosu na relativno manji porast zaposlenih
Prema preliminarnim podacima koje je objavio DZS na temelju
rezultata Ankete o radnoj snazi (ILO), u tromjesečnom razdoblju
od srpnja do rujna ove godine stopa nezaposlenosti spustila se na
10,9%. Tako je u trećem ovogodišnjem tromjesečju anketna stopa
nezaposlenosti za 1,9 pb niža u odnosu na prethodno tromjesečje
dok je čak 4,5 pb niža u usporedbi s istim razdobljem lani, piše
limun.hr.
Posljedica je to smanjenja broja nezaposlenih osoba koji se u
trećem tromjesečju 2016. godine spustio na 202 tisuće,
zabilježivši zamjetno smanjenje na tromjesečnoj (što je svakako
rezultat uobičajenih sezonskih kretanja) i godišnjoj razini (po
dvoznamenkastim relativnim stopama).
Naime, u odnosu na drugo tromjesečje ove godine, broj
nezaposlenih osoba niži je za 36 tisuća (15,1%) dok je u odnosu
na isto razdoblje lani smanjen za 95 tisuća (32%). Niži broj
nezaposlenih osoba posljednji put je anketno registriran u
posljednjem tromjesečju 2009. godine. Istovremeno, u trećem
ovogodišnjem tromjesečju zabilježen je tek blagi rast broja
zaposlenih osoba na razinu 1,643 milijuna (najviši od trećeg
tromjesečja 2011. godine). Tako se broj zaposlenih na
tromjesečnoj razini povećao za 23 tisuće (1,4%) dok je u
usporedbi s istim tromjesečjem lani broj zaposlenih viši za 14
tisuća (0,9%).
Ovakva kretanja u broju zaposlenih i nezaposlenih posljedično su
se odrazila i na agregat aktivnog stanovništva koje je u istom
promatranom razdoblju iznosio 1,845 milijuna. Na tromjesečnoj
razini broj aktivnog stanovništva je niži za 13 tisuća odnosno
0,7% dok je na godišnjoj razini broj aktivnih manji za 82 tisuće
(4,3%). Potonje je posljedica razmjerno većeg smanjenja broja
nezaposlenih osoba u odnosu na relativno manji porast zaposlenih.
Posljednji podaci pokazuju da je broj neaktivnog stanovništva (u
koje spadaju osobe do navršenih 15 godina te osobe u radno
sposobnom stanovništvu koje nisu zaposlene ili nezaposlene) u
trećem tromjesečju iznosio 1,747 milijuna. Uz rast za 11 tisuća
(0,6%) na tromjesečnoj razini, broj neaktivnog stanovništva je na
godišnjoj razini porastao za 74 tisuće (4,4%).
Međutim, smanjenje broja nezaposlenih osoba uz gotovo stagnaciju
broja zaposlenih ne prate pozitivni pomaci kod radno sposobnog
stanovništva. Posljedično spomenutim kretanjima, radno sposobno
stanovništvo (15+) spustilo se na nove rekordno niske razine
(3,592 milijuna) potvrdivši kontinuirano opadanje koje datira još
od 2009. godine. Naime, u odnosu na drugo tromjesečje broj radno
sposobnih niži je za 2 tisuće te je na godišnjoj razini
zabilježio pad od 8 tisuća (0,2%). Tako nepoželjan trend kretanja
statistički je blago spustio stopu aktivnosti (koja predstavlja
postotni udio aktivnog stanovništva tj. radne snage u radno
sposobnom stanovništvu) s 51,7% u drugom tromjesečju na 51,4% u
trećem ovogodišnjem tromjesečju.
Ujedno se u istom promatranom razdoblju stopa zaposlenosti
(postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu)
povećala sa 45,1% u drugom tromjesečju na 45,7% u trećem
tromjesečju. Neujednačenost na tržištu rada koja se odražava
pozitivnim kretanjima u nezaposlenosti (i zaposlenosti) uz
smanjenje broja radno aktivnog stanovništva odražava niz drugih
čimbenika koji nisu isključivo vezani za zapošljavanje.
Primjerice, prisutni negativni migracijski trendovi (koji
produbljuju strukturne demografske slabosti) potvrđeni su i
posljednjim podacima HZZ-a o broju izišlih iz evidencije
nezaposlenih radi zapošljavanja u inozemstvu. Tako je u razdoblju
od siječnja do studenog ove godine njihov broj dosegnuo 4.469 što
je za 2,8% više nego u istom razdoblju lani. I posljednje
ovogodišnje tromjesečje vjerojatno će potvrditi nastavak duboko
ukorijenjenih strukturnih problema na domaćem tržištu rada uz
uobičajeno sezonsko povećanje broja nezaposlenih osoba.
